SAKRALNE VEZE KONTINENTALNE HRVATSKE I ZAPADA: NA PRIMJERIMA ROMANI？KE FIGURALNE SKULPTURE

Sa？etak Rad se bavi mogu？im uzorima sakralne kamene plastike na prostoru kontinentalne Hrvatske u vremenu 11. i 12. stolje？a, od koje ona ？guralna ima pedesetak ulomaka. Kako se u zadnjim dvama desetlje？ima pove？ao interes za istra？ivanje prostora kontinentalne Hrvatske u srednjem vijeku, tako se u literaturi javljaju (ili barem naslu？uju) i poveznice s bli？om, pa ？ak i daljom okolicom, iako je u velikom broju slu？ajeva naglasak stavljen na geografske uplive. Primjerice, spomenici poput Gore ili Topuskog ve？u se uz francuske primjere bilo direktno bilo da su u Hrvatsku do？li preko Ma？arske. To je izrazito va？no jer s jedne strane olak？ava i u？vr？？uje pojedine datacije, ali i pokazuje prostor kontinentalne Hrvatske u jednom novom svjetlu – kao prostor povezan s tada？njim velikim centrima. ？to se ti？e upliva, sna？nu ulogu imaju crkveni redovi koji su dolaskom na prostor kontinentalne Hrvatske sa sobom donosili ideje i da？ak novih tendencija iz sredi？ta svojih redova (npr. iz Francuske). No, to ne zna？i da je svaki samostan podignut na tom prostoru djelo stranih umjetnika koje su redovnici sa sobom dovodili. ？ak naprotiv, dubinskom analizom skulpture mo？e se uo？iti kako je ona idejno vezana za Europu, no izvedbeno je ？esto na toj skulpturi uo？ljiva povezanost s doma？im prostorom. Zbog toga je, kada se govori o mogu？im europskim uzorima, zanimljivo pitanje na koji na？in su oni dolazili u te krajeve. Postoje primjeri direktnog uvoza majstora, kao ？to je to slu？aj s ugarskom dvorskom radionicom koja je radila u ？azmi i na Medvedgradu netom prije provale Tatara 1241.godine, no ve？ina lokaliteta ipak je nastala kao djelo doma？ih umjetnika. Iz dokumenata se ？esto mo？e uo？iti kako su na prostor kontinentalne Hrvatske dolazili redovnici, a nerijetko i opati. Oni su bili svjesni svih suvremenih tendencija pa je vjerojatno njihov upliv bio poveznica doma？ih umjetnika i europskih centara. Iako nema ？vrstih dokaza za potonju tvrdnju, dodatno ju u？vr？？uju veze kamene plastike i drugih medija kao ？to su primjerice drvena skulptura, manuskripti, metalni uporabni predmeti ili novci. Iako je primarna namjena tih medija bila ne？to drugo, sli？nost s pojedinim ostvarenjima pokazuje da su i oni nerijetko mogli poslu？iti kao uzor doma？im majstorima