Piceni u Arheolo？kom muzeju Zadar – bilje？ka iz muzejske povijesti

Sa？etak Krajem 1923. godine, za vrijeme talijanske vlasti u Zadru, dana？nji Arheolo？ki muzej Zadar pre？ao je pod nadle？nost Soprintendenza alle Antichità delle Marche e degli Abruzzi (Uprava za starine regija Marche i Abruzzi) u Anconi. Kulturna integracija Zadra i Italije u to je vrijeme bila jedno od pitanja va？nih za uspje？no provo？enje procesa talijanizacije. U tu svrhu, ali vezano i uz (gotovo paralelna) ure？enja novih stalnih postava u zadarskom i ankonitanskom muzeju, dogodio se niz razmjena arheolo？ke gra？e izme？u zadarskog muzeja i njemu nadle？noga muzeja u Anconi. U vi？e je navrata u razdoblju izme？u 1925. godine i Drugog svjetskog rata u Anconu odno？ena gra？a s istra？ivanja rimskih nekropola Zadra i Nina, a kao protuusluga zadarskom muzeju organizirano je preno？enje triju bogatih picenskih grobova iz nekropola Cupra Marittime i Belmonte Picena za potrebe ovda？njeg novog postava. Prema raspolo？ivoj dokumentaciji, razmjenu je zatra？io tada？nji direktor Uprave za starine Giuseppe Moretti, a odobrila ju je Op？a uprava za starine i likovnu umjetnost u Rimu 27. velja？e 1930. Nakon rasformiranja postava u Sv. Donatu i njegova preno？enja u zgradu dana？njeg Sveu？ili？ta u Zadru, grobovi vi？e nisu izlagani, a njihov je sadr？aj danas nepoznat. Ipak, u muzejskim se spremi？tima ？uva nekoliko predmeta koje s vi？e ili manje sigurnosti mo？emo pripisati trima picenskim grobnim cjelinama: bron？ana kaciga, masivni bron？ani kolut s nizom zadebljanja i cjeloviti apulski vr？, a mogu？e i ulomak plo？e s urezanim figuralnim prikazom. U ？lanku se u kratkim crtama donosi opis i osnovna interpretacija navedene gra？e te okolnosti pod kojima se razmjena dogodila. U slu？aju potonjega, autorica se oslanja na arhivske podatke koje je nedavno objavila Nicoletta Frapiccini, ravnateljica Nacionalnog arheolo？kog muzeja regije Marche u Anconi. Me？umuzejska razmjena, kojom su tri bogato opremljena picenska groba dospjela u Arheolo？ki muzej, zanimljiva je bilje？ka iz povijesti Arheolo？kog muzeja Zadar koja pru？a uvid u rad ove ustanove u jednom od te？ih razdoblja njezina djelovanja