Sre？onosni gost u hrvatskoj kulturnoj ba？tini i europskom kontekstu

Sa？etak Arhetipskoga su postanja obi？aji i obredi prvoga gosta u adventsko i bo？i？no vrijeme. U rano jutro na blagdane Sv. Barbare, Sv. Lucije te na badnje jutro, Bo？i？no jutro, ponegdje na ？tefanje i na Novu godinu prvi gosti dolaze u domove svojih ro？aka, prijatelja, kumova, susjeda. Drevnoga je postanja vjerovanje da prvi gost donosi sre？u vr？e？i odre？ene obrede kojima iskazuje ？elje da doma？inu nastupaju？a godina bude sretna i plodonosna. Stoga se prvi gost naziva sre？onosnim gostom. U hrvatskoj tradicijskoj kulturi ti gosti nazivaju se: pola？enik, polaznik, polo？ajnik, pole？aj. Obi？aj polaznika prisutan je kod slavenskih naroda kod kojih postoji tridesetak naziva za sre？onosnoga (prvoga) gosta. Uz sre？onosnoga gosta vr？e se odre？ene divinacije. Tako se u Hrvata vjerovalo da je po？eljno da na blagdan Sv. Barbare prvi gost bude ？ena jer je to zna？ilo da ？e doma？instvo imati vi？e koko？a a ako bi prvi gost bio mu？karac vjerovalo se da ？e biti vi？e pijetlova. Na blagdan Sv. Lucije ba？ki Hrvati su ？eljeli da im prvi gost bude mu？karac. Na badnje jutro, primjerice u Otoku kod Vinkovaca, prvi gost je zet. U po？e？kom i mnogim drugim krajevima u Hrvatskoj djeca su bila prvi gosti a svakako je bilo po？eljno da mu？karac bude prvi gost. Me？utim, u Kiseljaku u Bosni i Hercegovini po？eljno je bilo da prvi gost bude ？enska osoba. Iznimno je va？no da na Bo？i？no jutro prvi gost bude dje？ak ili mladi？ zdrav, rumen i sna？an. Isto je bilo po？eljno i na Novu godinu. U mnogim mjestima obi？aji i obredi sre？onosnoga gosta i？？ezli su ili su se modificirali a u nekim mjestima su revitalizirani. Obi？aj sre？onosnoga gosta ra？iren je i kod drugih europskih naroda. U radu se navode primjeri iz Slovenije, Srbije, Poljske, Velike Britanije, Austrije, Njema？ke, Ma？arske, Welsa