"Njegov je duh najbli？i duhu nacije" od Palmoti？a do Voltairea

Sa？etak U prvome dijelu ？lanka uspore？uju se postoje？e odredbe pojma domovine u hrvatskome jeziku te ih se postavlja u odnos s odredbama u drugim europskim jezicima. Ta je usporedba poticajna za omjeravanje suvremenih znanstvenih i op？ih pojmova s razumijevanjem tekstova iz pro？losti. Primjena mogu？ih zna？enja pojmova domovine i nacije na stariju hrvatsku knji？evnost daje nov impuls kritike donedavnih dominantnih ideja da bi naciju i domovinu odre？ivalo prete？ito moderno doba, od romantizma do danas. U francuskoj i njema？koj kulturi prije romantizma, na kraju 18. i po？etkom 19. stolje？a gospo？a de Sta？l komentirala je ？duh nacije？ posredstvom Montesquieuova prepoznavanja nacionalnoga duha u knji？evniku 18. stolje？a, klasicistu Voltaireu, a u hrvatskoj kulturi prema kriteriju knji？evnoznanstvenih interpretacija hrvatskoga kanona, odgovor upu？uje na Junija Palmoti？a, knji？evnika baroknog 17. stolje？a. Povezanost domovine i nacije kroz razmi？ljanja gospo？e de Sta？l, kao i Montesquieua, Voltairea, Palmoti？a, prigoda je da se istaknu – napokon i u Hrvatskoj – sve glasnije kritike donedavno dominantnih tuma？enja netom izdvojenih klju？nih pojmova. To se ？esto naziva ？modernisti？kim obratom？ prema kojem je nacija fenomen koji nastaje krajem osamnaestog stolje？a te ？konstruktivisti？kim obratom？ prema kojem naciju ne ？ine ？objektivni？ kriteriji poput zajedni？koga jezika, podrijetla, sudbine, nego zajedni？ko vjerovanje u te kriterije. Va？an obol debati dali su Henfried Münkler i Caspar Hirschi: pristupaju？i problemu iz isklju？ivo konstruktivisti？ke perspektive, po？etke modernoga nacionalisti？kog diskursa pomaknuli su iz devetnaestog duboko u petnaesto stolje？e, u vrijeme renesanse, identificiraju？i humaniste kao njegove ideolo？ke za？etnike. Tzv. modernisti？ki obrat niti je toliko obrnuo vrijednosti niti je toliko modernisti？ki. Ono ？to je Voltaire za francusku naciju, povjesni？ari hrvatske knji？evnosti prepoznali su u ？ivotu i djelu Junija Palmoti？a. O duhu hrvatske nacije u djelu Junija Palmoti？a najutjecajnije su tekstove tijekom 20. stolje？a pisali Branko Vodnik (Drechsler), Wilfried Potthoff, Rafo Bogi？i？, Nikola Batu？i？, Vlaho Bogi？i？, Fedora Ferluga-Petronio, Dunja Fali？evac i Divna Mrde？a Antonina. Prikazom odnosa klju？nih pojmova unutar pojedinih tekstova te njihovoj primjeni na Palmoti？eva djela, a poglavito na dramski tekst Pavlimir, utvr？en je aktivan Palmoti？ev odnos prema pojmovima domovine i nacije