Danilo Pejovi？ – u？itelj mi？ljenja

Sa？etak Iako ne jedini, Danilo Pejovi？ pokazao je kako je bilo mogu？e misliti druga？ije, otvarati perspektive, otvarati se budu？em, izlaze？i iz marksisti？ke kabanice kojom smo gotovo svi bili zaogrnuti. U svojoj osobi utjelovio je izvorni filozofski etos i golemu erudiciju. Snaga njegova mi？ljenja o？ituje se u istan？anoj analizi predmeta. O？it je njegov literarni talent kojim se nadaje kao virtuoz i umjetnik rije？i, mjestimice poeti？noga stila. Pejovi？ s lako？om govori o najte？im temama filozofije. Svagda pi？e jasno, pou？no i entuzijasti？no odmjerenim, probranim i profinjenim izri？ajem, po ？emu nadilazi sve na？e filozofske pisce. To i？？itavamo ve？ u naslovima njegovih knjiga, studija, eseja i ？lanaka koji govore dubinom svoga smisla, sabiru？i u sebi smisao ？itavoga teksta. Pejovi？ dokazuje kako se moglo evoluirati ususret nadolaze？em, novom i druga？ijem. Naravno, to novo i druga？ije nije samim time ve？ tu, ali za otvaranje novih obzorja trebamo i？i protiv struje. Opus Danila Pejovi？a treba uzeti kao smjerokaz koji nas upu？uje da se zdu？no pozabavimo sami sobom, da pred sobom polo？imo ra？un sami sebi o tome kako je s nama bilo, kako jest i kako treba biti. Njegovo promi？ljanje teme hrvatske nacionalne sudbine, vi？eno kroz promi？ljanje hrvatske ba？tine, kulture, povijesti, dru？tva i politike, iznijelo je na zavidnoj misaonoj razini anga？iranog filozofa s kojim se kod nas malo tko mo？e usporediti. Upravo mu danas za to dugujemo zahvalnost i slu？i mu na ？ast kako je pristupio tom tematskom krugu. Nama su ta njegova razmi？ljanja nezaobilazna i obvezuju？a. Mislimo da je upravo sada pravi trenutak za i？？itavanje njegova opusa u cjelini, a ovog aspekta osobito. Ovim kratkim osvrtom htjeli smo tek ukazati na njegov doprinos na？oj filozofiji i kulturi. Pejovi？ svakako ostaje iznimno aktualan i poticajan. Nadamo se da je ovim radom to dovoljno obrazlo？eno. Ako bi ovaj tekst potaknuo na？e mlade filozofe i filozofkinje da prionu prou？avati njegova djela, onda bi ovaj rad ispunio svoju svrhu. Neka do njih dopru njegove rije？i, rije？i u？itelja mi？ljenja, da ？mi？ljenje ？ivi samo na taj na？in da ustraje u traganju i pitanju？