HILARION GA？PAROTI – POSLJEDNJI KAJKAVSKI BAROKNI PRIPOVJEDA？

Sa？etak Posljednji ？lan pripovjeda？kog trolista kajkavske barokne propovjedne knji？evnosti – nakon Turopoljca Jurja (Habdeli？a) i Zagrepca ？tefana – Samoborec Hilarion (Ivan) Ga？paroti, pavlinski redovnik a kasnije i dopoglavar lepoglavskog pavlinskog samostana, autor je ？etverosve？？ane sveta？ke enciklopedije ？Cvet sveteh“, najopse？nijeg djela stare kajkavske knji？evnosti. U literaturi nalazimo dva opre？na mi？ljenja o njemu: 1) da je ？vi？e historik a manje pripovjeda？“ (Galinec) odnosno 2) da je ？rasni pripovjeda？ koji se predstavljao ？as pod krinkom znanstvenika, a ？as pod odorom propovjednika“ (Prosperov Novak) te se u radu nastoji utvrditi koja je od ovih postavki bli？a istini. U Ga？parotijevu je djelu, kako su pojedine usporedbe pokazale, o？evidan utjecaj srednjoeuropske barokne propovjedne knji？evnosti: katkada u doslovnom a ve？inom u strukturalnom smislu. U ra？？lambi se djela lu？ilo ？？itke svecov“ od stanovitog broja prodeka u njemu te u ？prilo？ku“ tj. daleko ve？i hagiografski dio od puno manjeg propovjednog dijela. ？ivotopisi su svetaca ina？e utemeljeni uglavnom na legendama, pri？ama o ？udima i drugim Jollesovim ？jednostavnim oblicima“ koje su brojni barokni propovjednici koristili kao primjere (pelde, exempla) u svojim propovijedima i oni zapravo ？ine pripovjeda？ki korpus barokne propovjedne knji？evnosti. Ga？paroti me？utim kriti？ki pristupa hagiografskoj gra？i i koristi samo ？vredne“ pisce i ？istinske？a“ djela te je zato ？？udoviteh“ peldi kao i baroknog ornatusa u tom dijelu manje. Ra？？lamba propovijedi ？Na fa？enski pondelek“ iz ？prilo？ka“ pokazuje da je Ga？parotijev procédé, iako ne？to skromnije od Zagrep？evog, ipak barokno strukturiran: antiteti？kim simbolima, kontrastnim i nekontrastnim gomilanjima itd. Glede uvodne dileme pak mo？emo re？i da je Ga？paroti posljednji veliki kajkavski barokni propovjednik a time i pripovjeda？, posebice sjajnih kratkih pri？a