Mostar u svjetlu znanstvenoga interesa starokr？？anske arheologije

Sa？etak Pozornost je ukazana reljefno ukra？enim kasnoanti？kim kamenim ulomcima koji su ugra？eni kao spolij u pro？elje zanimljive arhitektonske konstrukcije islamskoga stilskoga obilje？ja izvora "Vrelo Vrba" u Donjim Gnojnicama, ju？no od Mostara. Motivi grana i li？？a vinove loze s grozdovima, budu？i da ih u？estalo sre？emo kao dekoraciju starokr？？anske arhitektonske skulpture, hipotetski, ukazuju na postojanje starokr？？anskoga objekta na ovome mjestu. Istovremeno, poznato je da motiv vinove loze s grozdovima gro？？a nije ikonografski isklju？ivo vezan za sakralnu arhitekturu, te se ne isklju？uje mogu？nost druga？ije provenijencije ovih reljefa (Sl. 1-3). Neophodni su konzervatorski radovi, kako na kasnoanti？kim reljefima, tako i na objektu Vrelo Vrba. Ovaj prostor nije arheolo？ki istra？en. Lokalitet je registriran krajem 19. stolje？a. Tako？er, ukazano je na razinu istra？enosti i o？uvanosti sedam do sada poznatih starokr？？anskih lokaliteta na podru？ju dana？nje Op？ine Mostar. To su Cim, Sutina, Potoci, Humili？ani, Kuti, u sjevernom okru？ju grada i ？itomisli？i i Blagaj u ju？nome dijelu grada. Tri su va？na starokr？？anska lokaliteta gdje su arheolo？kom metodom istra？ivanja potvr？eni ostatci arhitekture. To su Cim, ？itomisli？i i Sutina (Sl. 4, 5, 6). Arheolo？ki lokalitet u Sutini u cijelosti je uni？ten, zajedno s arhitektonskim ostatcima starokr？？anske crkve (Sl. 6). Dat je kriti？ki osvrt na razinu za？tite dva konzervirana arhitektonska starokr？？anska sakralna kompleksa, onaj u Cimu i drugi u ？itomisli？ima. Starokr？？anski arheolo？ki lokalitet u Cimu (Sl. 4) ugro？en je agresivnom stambenom izgradnjom. Starokr？？anski arhitektonski kompleks u ？itomisli？ima (Sl. 5) nije adekvatno prezentiran i ？ini se da se nitko ne brine o odr？avanju lokaliteta. Posebno je istaknuta nu？nost arheolo？kih sustavnih istra？ivanja na nekim lokalitetima gdje je potvr？eno postojanje starokr？？anske sakralne arhitekture, kao ？to je to, istaknuto je, lokalitet u Humili？anima (Sl. 7, 8). Na kraju ？lanka istaknuta je vrijednost i va？nost svih arheolo？kih lokaliteta op？enito. Citirana su odabrana mi？ljenja znanstvenika i umjetnika objedinjena kao simboli？ka poruka koju smo nazvali "arheolo？ki manifesto": Arheolo？ki lokaliteti su korak u budu？nost, a ne povratak u pro？lost