Recepcija Jacquesa Maritaina u Hrvatskoj tijekom 20. stolje？a

Sa？etak U radu se prikazuje i analizira recepcija francuskog filozofa Jacquesa Maritaina (1882 – 1973) u Hrvatskoj tijekom 20. stolje？a. Prate se prijevodi njegovih ？lanaka i knjiga, ？lanci o Maritainu i njegovim djelima te utjecaj nekih Maritainovih ideja na hrvatske mislioce. Na prve odjeke njegove misli nailazimo po？etkom 1920-ih. Ve？ pri prvom spomenu Maritaina 1921. godine Matija Petli？ ga predstavlja kao velikog i zna？ajnog filozofa, osobito za katoli？ku misao. Maritain se u filozofskom smislu intenzivnije prihva？a tijekom 1930-tih kao najzna？ajniji neotomist i jedan od predvodnika personalisti？kog pokreta, kad dobiva epitete: ？katoli？ki vo？a u filozofskim idejama？, ？najja？i predstavnik kr？？anske filozofije？, ？uva？en filozof i obra？enik？, filozofski autoritet？, ？slavni francuski filozof？ i sli？no. U tome prednja？e katoli？ki ？asopisi Nova revija, ？ivot, Vrhbosna, Lu？ i Duhovni ？ivot. U 1930-im pojavljuju se i prvi prijevodi njegovih djela: Religija i kultura (1935) i An？eoski nau？itelj (1936). Ovo drugo djelo pru？ilo je povod ？estokoj polemici o tomizmu kao jedinom ispravnom filozofskom katoli？kom pogledu na svijet izme？u dominikanca Hijacinta Bo？kovi？a i franjevca Karla Bali？a. Njihov sukob zasjenio je sva druga razmatranja o Maritainu, iako je bilo vrijednih prinosa, osobito u radovima ？ure Gra？anina, Stjepana Zimmermanna, Du？ana ？anka i Bogdana Radice. Nakon Drugoga svjetskog rata uslijedila je represija prema svima koji nisu prihva？ali proklamirani marksisti？ki pogled na svijet, a za takvu ideologiju Maritain je bio nepo？eljan mislilac. U ocjenama neotomizma i personalizma beogradski marksisti？ki filozofi Dragan Jeremi？ i Radmila ？ajkovi？ prikazuju Maritainovu misao u negativnom svjetlu, ali zna？ajnija filozofska kritika izostaje. Maritain se u poratnom dobu rijetko spominje, a iznimka su personalisti？ko-neotomisti？ki ？asopisi hrvatske emigracije, osobito Osoba i duh i Glas sv. Antuna. U njihovim ？lancima, osobito Hijacinta Eterovi？a, dominira tematika Maritainove politi？ke filozofije i filozofije prava. Slabljenjem krutog poratnog ideolo？kog stava i svojevrsnom liberalizacijom biv？e Jugoslavije u 1960-tima i na podru？ju kulture i filozofije doga？aju se ograni？eni demokratski pomaci. Sredinom 1960-ih, osobito u razdoblju Drugoga vatikanskog koncila, Maritain je sve prisutniji u o？ivljenom katoli？kom tisku, dok ga marksisti？ka misao pre？u？uje ili spominje uzgredno. Prvi sustavniji poslijeratni ？lanak o Maritainovoj misli objavljuje Andrija Bonifa？i？ 1966. godine, a kasnije ga u svojim radovima izrazitije tematiziraju i spominju Tomo Vere？, Ante