NAROD, GOVOR, AKADEMIJA: INTERDISKURZIVNOST I KOLEKTIVNI IDENTITET U JEDNOJ SJEVERNODALMATINSKOJ ETNOGRAFIJI, 1899.-1900.

Sa？etak U kontekstu rane hrvatske etnografske i etnolo？ke prakse ？lanak ispituje specifi？ne diskurzivne realizacije pu？kih identiteta u monografiji V. Ardali？a o Bukovici s kraja 19. stolje？a. Razmatraju？i tekst kao lokus dijalo？kog-interaktivnog posredovanja i produkcije autenti？nih kolektivnih identiteta izme？u pu？kog (lokalnog, dijalektalnog) i akademskog (centraliziranog, institucijskog, standardnog) diskursa, autor cilja i na revalorizaciju teksta kao povijesnoga i filolo？koga izvora za prou？avanje nastanka etnokulturnih identiteta u toj regiji. Prihva？aju？i pragmati？ku i diskurzivno-analiti？ku perspektivu, ？lanak nastoji razjasniti i o？ite i skrivene ideologije, kategorije i izvedbe identiteta u etnografskome tekstu kao interdiskurzivnoj konstrukciji, te pritom posebnu pozornost posve？uje dijalo？kim aspektima procesa tekstualizacije i kontekstualizacije. Analiza razotkriva razli？ite razine/stupnjeve i strategije/procese diskurzivnog oblikovanja identiteta ？to se i？？itavaju iz teksta, a koji se indeksiraju npr. stereotipnim predikacijama i atribucijama. ？lanak zaklju？uje – i potvr？uje – da je sustavna i metodi？na pozornost za dijalogizam i polifoniju neophodan uvjet za pouzdano povijesno-pragmati？ko prou？avanje etnografske stvarnosti, uklju？uju？i identitete