|
- 2016
Pisma Lea Juneka i ?ure Tiljka iz 1945. godine. Va?ni dokumenti vremenaKeywords: Leo Junek, ?uro Tiljak, 1945. godina, pisma, larpurlartizam, socijalno anga?irana umjetnost Abstract: Sa?etak Pisma hrvatskih slikara Lea Juneka i ?ure Tiljka iz 1945. godine, koja se ?uvaju u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu i sada se prvi put objavljuju, prilog su poznavanju kompleksnih osobnih situacija umjetnika, ali i ?ireg stanja nacionalnoga umjetni?kog ?ivota neposredno nakon zavr?etka Drugoga svjetskog rata. Sadr?aji pisama rasvjetljavaju umjetni?ke i ?ivotne stavove umjetnika koji su u po?etku djelovanja, od dvadesetih godina 20. stolje?a, bili va?ni protagonisti napredne struje likovnih kretanja. Leo Junek od 1925. godine ?ivi i radi u Parizu, a ?uro Tiljak se nakon kra?ih putovanja u Moskvu i Pariz vra?a u Zagreb. U zao?trenim dru?tveno-politi?kim okolnostima u srpnju 1945. godine Junek se pismom obra?a Tiljku koji je tada, vrativ?i se iz partizana, imenovan predsjednikom Udru?enja likovnih umjetnika Hrvatske i prorektorom Akademije likovnih umjetnosti. Pribojavaju?i se poraznih posljedica Harkovskog kongresa i od politike nametnutih programa o funkciji umjetnosti, Junek u pismu predla?e organiziranje kongresa kulturnih radnika nadaju?i se time ve?oj usmjerenosti na?ih umjetnika naprednim europskim iskustvima. Na ovo Junekovo pismo Tiljak odgovara u prosincu 1945 godine. Prijedlog smatra nerealnim zbog brojnih problema u zemlji i upozorava na opasnosti koje bi kongres mogao proizvesti jer kvaliteta hrvatske likovne umjetnosti nije na razini s europskom. Tiljkov odgovor i nadalje pokazuje umjetnikovu duboku zaokupljenost socijalnim pitanjima i poziciju koja je, kao i u predratnom razdoblju, bila uvjetovana njegovim beskompromisnim karakterom ?to je uzrokovalo nepremostiv razdor izme?u dru?tvenih ciljeva i osobnoga likovnog izraza. Pisma umjetnika va?ni su dokumenti vremena i pru?aju niz mogu?nosti interpretacije i istra?ivanja teme odnosa umjetnosti i politike te ukazuju kako se taj odnos ne mo?e uvijek postavljati samo jednostavno kao odnos izme?u slobode i nametnutih direktiva umjetni?kog stvaranja, ve? je vrlo slo?en i pro?et brojnim nijansam
|