Kvantifikacija indiciranog geotermalnog potencijala RH za proizvodnju elektri？ne energije

Sa？etak Geotermalna energija Hrvatske nedovoljno je poznata i kori？tena. Iako obnovljiv izvor energije i mogu？i pokreta？ odr？ivog razvoja, nije na prihvatljiv na？in valorizirana ni kori？tena. Izdvajanjem i definiranjem novih istra？nih prostora (IP): M. Bukovca, Legrad-1, Kotoriba, Ferdinandovac-1 i revizijom eksploatacijskog polja (EP): Lunjkovac-Kutnjak, procijenjena je njihova mogu？a instalirana snaga na 100 MWe elektri？ne energije, ？to je oko 2,5% postoje？ih kapaciteta u RH ili 29% hrvatskog dijela nuklearne elektrane Kr？ko. Uz to, iz tih postrojenja kogeneracijom se mo？e dobiti i 500 MWt toplinske energije. Ovu procjenu omogu？ila su geolo？ko-geofizi？ka istra？ivanja i proizvodnja ugljikovodika te 4000 izra？enih bu？otina u Hrvatskoj. Time su i indicirana, relativno lako dostupna hidro-geotermalna le？i？ta (do 1500 m dubine), gdje se na 500 lokacija (prema postoje？em iskustvu), mo？e o？ekivati kori？tenje instalirane snage od 750 do 1300 MWt toplinske energije. Prema dosada？njim iskustvima, na ve？ini ovih lokacija (njih 400), mogu？e je godi？nje pridobiti vi？e od 200 x106 m3 nekonvencionalnih rezervi prirodnog plina, otopljenog u geotermalnoj vodi, ？to predstavlja 5% godi？nje potro？nje prirodnog plina u Hrvatskoj. Ove vrlo konzervativne procjene, iz uzoraka koji je tek dio najbolje poznatih objekata, upu？uje na vrlo ozbiljnu mogu？nost supstitucije doma？e toplinarske energije na razini 12-26% godi？nje potro？nje prirodnog plina u RH (2014). Pored proizvodnje na geotermalnim poljima, ona je mogu？a i na ve？ini starih naftno-plinskih polja gdje s nastavkom intenzivnog crpljenja geotermalne vode, mo？e pridobiti dodatne koli？ine ugljikovodika, ？to nije uklju？eno u ova razmatranja