Usmene predaje kao izvor znanja o mjestima na primjeru sjevernomoslava？kih sela

Sa？etak U ？lanku se prikazuje mogu？nost interpretacije i kori？tenja usmenoknji？evnih predaja kao izvora znanja u kontekstu (lokalne) povijesti. Pritom se predstavljaju sve tri, odnosno ？etiri tematske skupine predaja te se na konkretnim primjerima pokazuje ？to one govore o mjestu ili kraju iz kojeg dolaze i koliko su bile bitne za same kaziva？e, koji ih nerijetko tretiraju kao legitimne izvore znanja o povijesti mjesta, a koji to ？esto i jesu/postaju. Usmjeruju？i se na pojedinca i njegovo shva？anje svijeta oko sebe, a koje je dobiveno prije svega pomo？u usmene knji？evnosti, te primjenom druga？ije, to？nije folkloristi？ke metodologije, ovakav na？in istra？ivanja pripada novoj povijesti kao autonomnoj struji povijesne znanosti (Berto？a, 2002.). Rad se usmjerava na mogu？nost interdisciplinarnosti usmene knji？evnosti i povijesti na podru？ju sjeverne Moslavine, a na temelju samostalnog usmenoknji？evnog istra？ivanja