Stajali？ta Europskog suda za ljudska prava o policijskoj ovlasti provjere istovjetnosti osoba

Sa？etak Autori u ？lanku istra？uju stajali？ta Europskog suda za ljudska prava o policijskoj ovlasti provjere istovjetnosti osoba te o njenom utjecaju na pravo na privatnost gra？ana i na slobodu kretanja. Radnja provjere istovjetnosti osoba rijetko se obra？uje u hrvatskoj znanosti i praksi, iako se tijekom njenog provo？enja ostvaruju doticaji s pojedinim temeljnim pravima, a njeno poduzimanje, osim toga, utje？e na op？enitu legitimnost policije u dru？tvu. Povod za istra？ivanje jesu preventivne strategije policije koje preporu？uju u？estalo provo？enje ove radnje. Stajali？ta konvencijskog prava pokazuju da se policijska ovlast provjere istovjetnosti ne smatra zahvatom u pravo na privatnost iz ？l. 8. (Europske) Konvencije za za？titu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP). Konvencijska praksa smatra da sadr？aj osobnih isprava ne predstavlja osjetljive podatke iz podru？ja privatnosti te da radnja provjere nije intruzivna djelatnost. Povrede su mogu？e kod prekora？enja ograni？avanja prava kretanja ili slobode iz ？l. 5. EKLJP-a, odnosno neodgovaraju？ih zakonskih osnova za radnje koje slijede nakon provjere. Zakonske osnove za provjere istovjetnosti mogu obuhva？ati podru？je sigurnosti, istra？ivanja kaznenih djela ili pojedinih upravnih pitanja. Ve？ina europskih dr？ava ima propisanu obvezu posjedovanja osobnih isprava i davanja na uvid policiji. Autori u radu promatraju i mogu？nost doprinosa kriminalisti？kom istra？ivanju kroz udio prona？enih dokaza