Ovisnost psihijatrijskih pacijenata me？u imigrantima: neuspjeh imigrantskog paradoksa

Sa？etak UVOD: Posljednjih godina migracije su postale glavni politi？ki i dru？tveni problem u Zapadnoj Europi. Neka istra？ivanja ukazuju na ？injenicu da su imigranti skloniji odre？enim psihijatarskim poreme？ajima dok druga ukazuju na ？imigrantski paradoks“. Podaci o prihvatu imigranta u akutna psihijatrijska oku？enja, pijenje alkoholnih pi？a i zlouporaba psihoaktivnihtvari jo？ uvijek su kontraverza. CILJ ISTRA？IVANJA: Analiza podataka o prijemu imigranta na psihijatrijsko odjeljenje bolnice u Novari a fokus je na zlouporabi psihoaktivnih tvarii pijenju alkoholnih pi？a. METODE: Istra？ivanje je provedeno u razdoblju od sije？nje do prosinca 2017. godine, bez kriterija za isklju？ivanje. Zavr？na baza podataka sadr？i detaljne informacije koje uklju？uju dijagnosti？ke tretmane i socio-demografska obilje？ja. Uzorak je podijeljen u dvije skupine: imigranti sa (SUA) iimigranti bez povijesti pijenja alkoholnih pi？a i zlouporabe psihoaktivnih tvari(N-SAA). Svaki pacijent je procijenjen pomo？u ljestvice za procjenu nacionalnog zdravlja (HoNos skala) i ljestvice op？eg klini？kog utiska. REZULTATI: Od ukupnog broja imigranata (71) prosje？ne dobi 37,95 godina, 34 su bile ？ene. Naime, imigranti sa povije？？u pijenja alkoholnih pi？a i zlouporabe psihoaktivnih tvariimaju kra？i boravak u bolnici i vi？e ocjene na HoNos skalama za ？pona？anje“ i ？dru？tvo“ (p<0.05). Uo？ene su razlike u uporabi antidepresiva i atipi？nih antipsihotika. ZAKLJU？AK: Rezultati na？eg istra？ivanja pokazuju da su imigranti skloniji razvijanju ovisni？kog pona？anja, mo？da zbog stresa uzrokovanog migracijom, ali bez informacija o uzro？noj povezanosti