STRES NA RADNOM MJESTU KOD ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

Sa？etak UVOD: Svakodnevni stres ostavlja dugoro？ne posljedice jer, uz utjecaj na fizi？ko i mentalno zdravlje, ima utjecaj i na kvalitetu sveukupnog funkcioniranja u dru？tvu. Naj？e？？e ispitivani dugoro？ni efekti stresa su anksioznost, depresiju, socijalno funkcioniranje i PTSP. Svakodnevni stres utje？e na radnu sposobnost i fluktuaciju zaposlenih. CILJ: Procijeniti intenzitet stresora kod zdravstvenih djelatnika na radnom mjestu. ISPITANICI I METODE: Ova presje？na studija provedena je na uzorku od 84 ispitanika (n=84). Uzorak su ？inili uglavnom ispitanici ？enskog spola (77,4 %). Raspon dobi ispitanika je od 26 do 63 godine. Podaci su prikupljeni uz pomo？ Upitnika o stresorima na radnom mjestu zdravstvenih djelatnika. REZULTATI: Najstresnije ocijenjeni ？imbenici radnog mjesta u ovom uzorku su neadekvatna osobna primanja, nedostatak odgovaraju？e trajne edukacije, mala mogu？nost napredovanja i promaknu？a, preoptere？enost poslom i neadekvatnost materijalnih sredstava za rad. S druge strane, najmanje stresnima ocijenjeni su strah od izlo？enosti citostaticima, inhalacionim anesteticima, ionskom zra？enju, te prijetnja sudske tu？be i sukobi s kolegama. ZAKLJU？AK: Ispitanici u ovom istra？ivanju vrlo stresnima procjenjuju ？imbenike povezane s procesom i rezultatima rada. Neadekvatan dohodak je istaknut kao najstresniji ？imbenik kod zdravstvenih djelatnika