Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti: preliminarni podaci

Sa？etak Cilj rada bio je analizirati slu？ajeve dijagnosticiranih profesionalnih bolesti u Medicini rada Instituta za medicinska istra？ivanja i medicinu rada d.o.o. u razdoblju 2010.-2014. g. Analiza je uklju？ivala pregled arhiviranih podataka i provo？enje telefonske ankete zbog prikupljanja podataka o radnom statusu bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. U razdoblju 2010.-2014. g. profesionalna bolest utvr？ena je kod 55 bolesnika. Naj？e？？e su bile profesionalne bolesti ko？e (N=19), sindromi prenaprezanja na rukama (N=17), te astma i rinitis (N=10). Naju？estalija profesionalna bolest ko？e bio je alergijski kontaktni dermatitis (N=15), naj？e？？e utvr？en u frizera (N=5). Sindrom karpalnog kanala bio je naju？estaliji sindrom prenaprezanja (N=15), naj？e？？e u tekstilnih radnika (N=5). Di？ni poreme？aji bili su naj？e？？i u zdravstvenih radnika (N=3). Telefonskoj anketi odazvalo se 46 bolesnika. Nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti, 21 bolesnik (46 %) je zaposlen kod istog ili drugog poslodavca. Promjena radnog mjesta provedena je kod 14 bolesnika (30 %), u 1 slu？aju nakon prekvalifikacije, a 7 (15 %) ih dalje radi na istom radnom mjestu. Dvanaest (26 %) bolesnika je nakon utvr？ivanja profesionalne bolesti umirovljeno, od ？ega je 11 u prijevremenoj starosnoj ili invalidskoj mirovini. Nezaposleno je 13 (28%) bolesnika, 11 je dobilo otkaz nakon utvr？ivanja profesionalne bolesti, a u 3 slu？aja provedena je prekvalifikacija. Rezultati ukazuju na neadekvatno zbrinjavanje radnika s profesionalnom bolesti. Promjena radnog mjesta provedena je u samo 30 % bolesnika, a prekvalifikacija u 4 (9 %) slu？aja. Ve？ina bolesnika je nezaposlena, prerano umirovljena ili je nastavila rad na radnom mjestu koje je uzrokovalo profesionalnu bolest