Plazmonska solarna ？elija

Sa？etak Zbog rasta potrebe za elektri？nom energijom poti？e se kori？tenje obnovljivih izvora energije, a u ovom ？e radu biti predstavljena i opisana novija istra？ivanja plazmoni？kih solarnih ？elija te ？e biti izneseni zaklju？ci iz navedenih ？injenica. Jedan od glavnih problema solarnih ？elija jest pobolj？anje u？inkovitosti radi uspostavljanja isplative i u？inkovite solarne ？elije. Me？u razli？itim na？inima za pobolj？avanje efikasnosti solarnih ？elija, mehanizam ''zarobljavanja'' plazmoni？koga svjetla smatra se obe？avaju？im i pridaje mu se velika va？nost. Plazmoni？ka solarna ？elija zahtijeva sloj metalnih nano？estica koje imaju plazmoni？ka svojstva. Slobodni elektroni u metalu mogu se smatrati kao elektronska plazma. U tom je slu？aju plazmon kvant oscilacije plazme. Plazmonska oscilacija sastoji se od plazmona, kvazi？estica, i mo？e se opisati kao oscilacija ''elektronskoga plina''. Ideja zarobljavanja svjetlosti mo？e se predo？iti na tankoslojnoj solarnoj ？eliji kojoj su na vrh stavljene srebrne nano？estice sa srebrnim pozadinskim zrcalom. Svjetlosne zrake raspr？ene su nano？esticama u silicijsku solarnu ？eliju (efekt antirefleksije). Svjetlost koja se ne apsorbira raspr？it ？e se natrag u donji srebrni (zrcalni) sloj. Ako se svjetlost ponovno ne apsorbira, ona ？e se zbog nano？estica ponovo raspr？iti natrag u silicijsku ？eliju. Taj se proces nastavlja dok sva svjetlost nije apsorbirana. Svrha ovoga rada jest preispitati neke od izvedbenih i teorijskih otkri？a zna？ajnih za razvoj solarnih ？elija i opisati mehanizme kako bi se dao pregled budu？ih perspektiva u ovom podru？ju