Mentalno zdravlje i psiholo？ke krizne intervencije tijekom COVID-19 pandemije i potresa u Hrvatskoj

Sa？etak Novootkriveni koronavirus, koji se naziva SARS-CoV-2, prvi je put otkriven u Wuhanu u Kini, kao uzrok te？kog akutnog respiratornog sindroma, odnosno bolesti zvane COVID-19. Od po？etka 2020. godine epidemija se brzo ？irila, u kratkom roku zahva？aju？i prakti？ki cijeli svijet, no s najve？im utjecajem u Europi i Sjevernoj Americi. U ovom trenutku postoji vi？e od 2 milijuna potvr？enih slu？ajeva s vi？e od 125 000 smrti povezanih s COVID-19. U Hrvatskoj je trenutno 1 741 potvr？eni slu？aj zaraze i 34 smrtna slu？aja povezana s virusom. Brzo ？irenje i obujam pandemije COVID-19 izazvalo je paniku me？u populacijom, ？to nala？e stru？njacima iz podru？ja psihijatrije i javnog zdravstva bavljenje epidemijom straha. Istra？ivanja psiholo？kih reakcija na prethodne epidemije i pandemije sugeriraju da razli？iti psiholo？ki ？imbenici mogu igrati ulogu u koronafobiji. Novost i neizvjesnost povezana s nepoznatim su vjerojatno uzroci straha povezanih s COVID-19. S naglim porastom broja oboljelih, porastom straha i tjeskobe u op？oj populaciji, do？lo je do zna？ajnog pove？anja potra？nje i potrebe za psihijatrijskom podr？kom, kako za pacijente, tako i za samo medicinsko osoblje. Nakon po？etne stabilizacije stanja, dogodio se najja？i potres koji je Zagreb do？ivio u posljednjih 140 godina. U ovim izazovnim okolnostima je odr？avanje dobrog psihi？kog zdravlja, kako medicinskog osoblja, tako i op？e populacije, presudno za odr？avanje zdravlja i prevenciju psihi？kih poreme？aja. U Hrvatskoj je iskustvo kriznih intervencija namijenjenih onima koji su najvi？e izlo？eni psihi？kom utjecaju pandemije i prirodnih katastrofa ograni？eno