Stigmatizacija alkoholi？ara i drugih visoko rizi？nih socijalnih skupina – odnos sa spolom i vrstom zanimanja

Sa？etak Uz probleme u funkcioniranju koji proizlaze iz ？injenice da pripadaju odre？enim osjetljivim socijalnim kategorijama (osobe s kroni？nim bolestima i stanjima, pripadnici manjinskih i marginaliziranih skupina i dr.), pripadnici tih skupina suo？avaju se i s osje？ajem distanciranja i/ili odbacivanja od strane drugih ljudi, uklju？uju？i i zdravstveno osoblje. Glavni cilj ovog istra？ivanja je utvrditi socijalne udaljenosti prema alkoholi？arima u usporedbi s pojedinim drugim visoko rizi？nim socijalnim skupinama, te provjeriti eventualne razlike u socijalnim udaljenostima (i stigmatizaciji) alkoholi？ara s obzirom na spol i vrstu zanimanja. Na uzorku od 230 ispitanika (namjernog uzorka zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, heterogenih po sociodemografskim obilje？jima) primjenom Bogardusove ljestvice socijalne distance ispitivana je socijalna distanca prema odre？enim socijalnim skupinama: narkomanima, alkoholi？arima, homoseksualcima, psihi？ki bolesnim osobama i osobama s tjelesnim invaliditetom. Rezultati su pokazali da su osobe s tjelesnim invaliditetom najmanje stigmatizirana skupina, a najstigmatiziraniji su narkomani, dok su alkoholi？ari po socijalnoj distanci na visokom drugom mjestu. Sli？an trend prona？en je i unutar skupina ispitanika razli？itog spola, kao i vrsta zanimanja, s tim da su se kod zdravstvenih djelatnika alkoholi？ari izdvojili kao najstigmatiziranija skupina, dok su se narkomani na？li na drugom mjestu. Spolne razlike u socijalnoj distanci prema alkoholi？arima nisu potvr？ene, kao ni razlike me？u dvije promatrane skupine zanimanja. Rezultati istra？ivanja daju na？elne smjernice potrebne za osmi？ljavanje procesa destigmatizacije alkoholi？ara, ali i drugih ispitivanih rizi？nih socijalnih skupina, u populacijama zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika oba spola