Produ？ena hospitalizacija je rizi？ni ？imbenik za nastanak delirija: jednodnevna studija u？estalosti u slovenskim intezivnim jedinicama

Sa？etak Delirij je klini？ki sindrom koji se ？esto podcjenjuje u jedinicama intenzivnog lije？enja (JIL ). Cilj ovog istra？ivanja bio je utvrditi u？estalost i ？imbenike koji utje？u na pojavu delirija. Upitnik je poslan intenzivistima u slovenskim jedinicama za intenzivno lije？enje, koji su procijenili u？estalost bolesnika s delirijem. Upitnik se sastojao od demografskih podataka, vrste intenzivnog lije？enja, dijagnoze, razloga za prijam u JIL , vrste anestezije i operacije, klini？kog stanja, vrste potporne terapije, prisutnosti delirija, podataka o iscjedku, prijenosa izme？u odjela ili ishoda bolesnika 30. dana. Svijest bolesnika je procijenjena pomo？u Richmondove ljestvice za agitaciju-sedaciju (RASS), a prisutnost delirija pomo？u validirane metode za procjenu konfuzije za primjenu u JIL (CAM-ICU). Odgovori dobiveni od intenzivista uklju？ivali su podatke za 103 bolesnika. Prema RASS ≥-3, u？estalost delirija bila je 9,5% (7 od 74 bolesnika). Nije bilo razlike u u？estalosti delirija izme？u kirur？kih i medicinskih bolesnika u intenzivnim odjelima (p=0,388). Bolesnici s delirijem imali su du？i boravak u bolnici (p=0,002) i boravak u JIL (p=0,032) u usporedbi s bolesnicima bez delirija. Svi bolesnici s delirijem pre？ivjeli su do 30. dana, dok je 19 bolesnika bez delirija umrlo (p=0,092). Logisti？ka regresijska analiza odbacila je bilo kakvu povezanost delirija sa smrtno？？u bolesnika (p=0,998). Dob, spol, anestezija, mehani？ka ventilacija i vrsta kirur？kog zahvata nisu se mogli procijeniti kao ？imbenici rizika za delirij. U slovenskim JIL zabilje？en je manji udio delirija u usporedbi sa sli？nim studijama. ？imbenici rizika kao ？to su spol, dob, mehani？ka ventilacija, sedacija, anestezija ili odjel ne mogu predvidjeti delirij. Me？utim, dugotrajna hospitalizacija bolesnika u JIL mogla je predvidjeti po？etak delirija, ali prisutnost delirija nije pove？ala smrtnost bolesnika