Pojava antifeminizma u hrvatskoj likovnoj kritici: recepcija Intimne izlo？be Proljetnoga salona 1916.

Sa？etak Prvi svjetski rat iznjedrio je jedan sasvim novi fenomen na hrvatskom podru？ju — skupnu izlo？bu umjetnica. Rije？ je o Intimnoj izlo？bi Proljetnog salona odr？anoj 1916. godine, koja predstavlja prete？u umjetni？kog udru？ivanja ？ena u nas i donosi sasvim novu dimenziju izlo？bene prakse kao jednu od posljedica prvoga vala feministi？koga pokreta. U radu se donosi historijat ideje o okupljanju likovnih umjetnica vezan za izlo？bu Naste Rojc i Mile Wod i hrvatske narodne umjetnosti odr？ane 1914. u Be？u te kontekstualno razmatra utjecaj Prvog svjetskog rata na rodne uloge i polo？aj ？ena u dru？tvu. Glavnina rada fokusira se na bilje？enje i usustavljivanje antifeministi？kih iskaza koji su pratili Intimnu izlo？bu 1916. — prvenstveno onih Koste Strajni？a i Vladimira Luna？eka — a izvori？ta tih iskaza pronalaze se u ？？enskom stereotipu” i razumijevanju kreativnosti kao ideolo？ke komponente mu？kosti (Griselda Pollock). Me？utim, takvi stavovi pokrenuli su feministi？ku reakciju pa dolazi i do prvih otvoreno feministi？kih iskaza u javnome prostoru (Zofka Kveder, Andrija Mil？inovi？), a sama izlo？ba ne samo da je donijela vidljivost umjetnica na hrvatskoj likovnoj sceni nego se mo？e smatrati prvim korakom u feministi？koj te？nji prema ovladavanju likovnim podru？jem javnoga djelovanja unutar dominantnoga patrijarhalnog dru？tvenog modela