Granice ustavnog sudovanja iniciranog ustavnom tu bom

Ustavni sud u hrvatskom ustavnopravnom poretku je najvi e ustavno tijelo sui generis u iju nadle nost pripada za tita supremacije Ustava. Kod izvr avanja svoje nadle nosti pri za titi ustavnih prava povrije enih pojedina nim pravnim aktima tijela sudbene vlasti putem instituta ustavne tu be, a u slu aju ocjenjivanja materijalno-pravnog sadr aja pojedina nog akta s sadr ajem osnovne norme, Ustavni sud mora zadr ati svoju ustavnu poziciju suzdr avaju i se od ulaska u ingerencije koje u konkretnom slu aju imaju redovni sudovi. Kako bi mogao izvr avati svoje nadle nosti, a da se pri tome njegovo djelovanje ne preklapa s nadle nostima redovnih sudova, Ustavni sud mora izgraditi sustav pravila mjerodavnih za opravdanje njegovog aktiviteta u postupcima iniciranim ustavnim tu bama podnositelja. Ocjenjuju i uskla enost materijalno-pravnog sadr aja pojedina nog akta s sadr ajem osnovne norme Ustavni sud mora reagirati u svim onim situacijama kada osporeni pojedina ni akt nema upori te u mjerodavnom propisu, neovisno o injenici op enitog nepostojanja pravne osnove odlu ivanja ili je odlu ivanje u spornoj pravnoj situaciji izvr eno na temelju o ite i grube pogre ke u izboru pravne osnove. Svaki pojedina ni akt tijela sudbene vlasti koji nema upori te u premisi maior jest akt samovolje i kao takav ne smije proizvoditi pravne u inke. Ustavni sud mora djelovati i u svakoj onoj situaciji kada je pojedina ni akt u suprotnosti s recentnom sudskom praksom. Zakonski standardi, kao i standardi utvr eni osnovnom normom, nisu uvijek eksplicitni. Stoga se u praksi javlja mno ina situacija u kojima se zakonske odredbe razra uju kroz sudsku praksu. U svim onim slu ajevima u kojoj pojedina ni akt odstupa od uobi ajene prakse redovnih sudova na na in da je s njom u o itoj suprotnosti, taj akt se mo e okarakterizirati kao pravno neutemeljen ili arbitraran. Razgrani enje ingerencija Ustavnog suda i redovnih sudova zahtijeva i situacija u kojoj redovni sudovi tuma e sadr aj zakonskih odredaba pri njihovoj primjeni na konkretan slu aj. Ve inu ustavnih dobara Ustav titi derogabilno. Ustavotvorac mo e dati zakonodavcu generalno ili posebno utvr eno fakultativno ovla tenje na propisivanje ograni enja temeljnih ljudskih prava i sloboda, kada za to postoji opravdana ustavna potreba za tite nekog drugog ustavom ti enog dobra, a pod uvjetima i na na in odre en ustavom. Svaka zakonska razrada pojedinog ustavnog prava u sebi sadr i limite koji proizlaze iz prava drugih ljudi ili injenice zajedni kog ivljenja. Ustavna prava se ne mogu ograni avati preko mjere koja dovodi do ukidanja biti