Izazovi socijalne dr ave u uvo enju osobnog bankrota - neka komparativa iskustva i potencijalni problemi

Posljednja dva desetlje a svjedoci smo globalnog i rastu eg fenomena (pre)zadu enosti fizi kih osoba (pacijenata, potro a a), kao i usvajanja raznovrsnih modela zakona o osobnom bankrotu u Europi i ostatku svijeta. U svjetlu empirijskih istra ivanja iz Sjedinjenih Ameri kih Dr ava, kao i onih iz Europe, koje se temelje na kauzalitetu pove anih tro kova zdravstvene za tite i rastu eg broja postupaka osobnog bankrota, postavlja se pitanje mogu li sli ni imbenici potencijalno imati utjecaj i na stope osobnog bankrota kada se isti uvede u pozitivno hrvatsko pravo? Iako je takva konstatacija donedavno smatrana nemogu om zbog jakih mre a socijalne sigurnosti u Europi, prvenstveno s obzirom na univerzalno dostupan zdravstveni model, uvo enjem potro a kih kredita, pokazuju se ograni enja socijalno sigurnosnih mre a s ekonomsko-financijskog aspekta. Deregulacija kreditnog tr i ta daje nam za pravo postaviti pitanje doprinosa koji nepredvi eni zdravstveni tro kovi mogu stvoriti i na taj na in dovesti do toga da fizi ke osobe pokrenu postupak osobnog bankrota? Autori u ovome radu, motivirani modelom Zakona o osobnom bankrotu uzrokovanog medicinskim“ dugovima (Medical Bankruptcy Faireness Act) iz ameri kog zakonodavstva, analiziraju na koji bi se na in u hrvatskom pozitivnom pravu pacijent (potro a ) mogao osloboditi dugova prouzrokovanim medicinskim tro kovima. Izla u se opcije koje se nalaze na raspolaganju pacijentu optere enom dugovima te uspore uju s ameri kim, ali i drugim komparativnim pravnim ure enjima, kako bi se vidjelo da li bi predmetna varijanta modela zakona bila opravdana i u nadolaze em ure enju osobnog bankrota u Hrvatskoj.