Ste ajno zakonodavstvo u tranziciji - komparativni osvrt, hrvatski izazovi i potencijalna rje enja

U inkovit ste ajni sustav neophodni je dio tr i ne ekonomije jer pru a sigurnost vjerovnicima, ni u kamatnu stopu, oporavak poduze a s financijskim pote ko ama i br e vra anje blokiranih sredstava u uporabu. U kvalitetnom ste ajnom postupku svi dobivaju - i vjerovnici i du nici i dru tvo u cjelini. Europska zakonodavstva sve vi e akceptiraju mogu nost reorganizacije poduze a putem ste ajnog plana i na taj na in, kroz u inkovitu preraspodjelu zarobljenih sredstava, postavljaju preduvjet za br e i uspje nije ozdravljenje cjelokupne privrede (i o uvanja radnih mjesta). Ipak, nama zanimljiva tr i ta u svojim po etnim fazama razvoja prolaze tranziciju iz socijalisti ki planirane ekonomije u tr i nu ekonomiju. U takvoj po etnoj etapi razvoja, optimalni model kao i implementacija u inkovitog sustava generalne egzekucije, predstavlja klju an korak u postavljanju temelja uspje nog korporativnog upravljanja postkomunisti kih ekonomija. Dosada nja iskustva isto noeuropskih i centralno europskih zemalja sa ste ajem jasno nazna uju da ovakav korak, jo , nije u potpunosti uspje no napravljen. U kona nici, takvo ne to se nije niti o ekivalo od istih. Naime, kompariranjem ste ajnih zakona pojedinih dr ava uo ava se orijentiranost i favoriziranje pojedine strane u ste ajnom postupku. Iz takve perspektive i diskusija o optimalnoj proceduri za postizanje ste ajnih ciljeva nije jedinstvena. Takvo stajali te posebno dolazi do izra aja ako znamo da e ciljevi svakog ste ajnog zakona zavisiti od brojnih institucionalnih imbenika, prvenstveno unapre enja postupka specijalne egzekucije, reforme sudstva, te niza zakonskih rje enja koja e utjecati, primjerice, na mogu nost prisilne naplate. Stoga svjesni ograni enja ste ajnog zakona, odnosno bolje re eno njegovih ciljeva, elja je autora u kratkim naznakama prikazati, kroz komparativno pravnu metodu, da je proces stvaranje adekvatnog ste ajnog sustava, u dana njim kompleksnim i rapidno mijenjaju em ekonomskom okru uju, postupak koji traje i uskla uje razli ite interese. ak i kada se interesi sudionika nepodudaranju, cilj bi trebao biti stvaranje koherentnog sustava koji u sebi implementira ire dru tvene ciljeve. U osnovi lanak ima tri dijela. Prvi dio rada obja njava ekonomske razloge ste aja. Drugi dio se oslanja na op a iskustva tranzicijskih zemalja uz podru je insolventnosti. Tre i dio je usmjeren na Hrvatsku. Osim rasprave o pravnim aspektima, koje daju pravni i proceduralni okvir, naglasak je stavljen na ulogu dr ave i njeno sudjelovanje u ste ajnom postupku. Pa nja se posve uje i potrebi harmonizacije ste ajnog zakono