Misli i sje anja

Krenuv i od osobnih po etaka u glazbi, vezanih uz komorno muziciranje i pjevanje u obitelji i crkvi te aktivno muziciranje i ples u kolskom uzrastu, nagla ava se ishodi te osobnog interesa za Staru glazbu u kontekstu u enog amaterizma, kvalitetne nastave glazbene umjetnosti u op eobrazovnoj koli te poduke u plesu. Isti e se odlu uju i utjecaj tih glazbenih iskustava na kasniji profesionalni razvoj tijekom akademskog studija violine, kao i va nost sinergije kriti ne mase glazbenika, koji su stekli temelje aktivnog muziciranja u sklopu britanskog sustava glazbene nastave u op eobrazovnim kolama, te tako razvili te nju za istra ivanjem i eksperimentiranjem, te spontano u i iskreno u glazbenog izra avanja. Proizlazi da su pokreta ku ulogu odigrale upravo kvalitete, razvijene aktivnim muziciranjem u op eobrazovnoj koli, a ne formalno akademsko glazbeno obrazovanje. Uz to se nagla ava i zna aj me unarodne razmjene znanja i iskustava me u umjetnicima koji su istodobno na raznim geografskim podru jima zastupali sli ne umjetni ke stavove. Sve je to rezultiralo, nakon vi egodi njeg ignoriranja, kona nim prihva anjem Stare glazbe od strane glazbene struke i akademskih institucija. Time je i iskustvo podu avanja postalo novim sna nim poticajem daljnjeg razvoja, kako na osobnom, tako i na irokom me unarodnom planu. Osnivanjem Me unarodne ljetne kole barokne glazbe i plesa Aestas Musica“ te suradnjom s Vara dinskim baroknim ve erima, taj je razvoj potaknut i u Hrvatskoj. Sna no se zastupa stav da umjetni ka naobrazba, temeljena na svestranosti, sinkretizmu i holisti kom pristupu, doprinosi razumijevanju glazbe u znatno ve oj mjeri nego konvencionalna poduka. Ta je postavka u Hrvatskoj ve dala vrijedne rezultate u umjetni kom i pedago kom radu novog nara taja glazbenika te se javlja potreba za njenim ugra ivanjem u kurikulum akademskog studija glazbe u Hrvatskoj.