Hrvatska glazbena ba tina na Vara dinskim baroknim ve erima Ogledi o transkripcijama i redakcijama: Ennio Stip evi

Hrvatski muzikolog Ennio Stip evi (Zagreb, 1959.) tijekom svih godina, od diplome (1983.) i magisterija (1986.) na Muzi koj akademiji u Zagrebu te doktorata na zagreba kom Filozofskom fakultetu (1993.), najve e zanimanje pokazuje za istra iva ki rad na podru ju starije glazbe. Tako su u sredi tu njegova znanstvenoga rada starija hrvatska glazba, arhivska istra ivanja i glazbena paleografija. Mogu nosti za koncentrirano posve ivanje muzikolo kim istra ivanjima pru ilo mu je i radno mjesto, budu i da je od 1984. zaposlen u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Odsjek za povijest hrvatske glazbe), sada u zvanju vi eg znanstvenog suradnika. Stip evi se posve uje i pedago kom radu, pa od 1994. predaje muzikolo ke predmete na Muzi koj akademiji u Zagrebu, a od 1997. i na Hrvatskim studijima. Godine 1986. u sklopu Osorskih glazbenih ve eri pripremio je simpozij o glazbenom baroku u Hrvatskoj, a radovi s toga znanstvenog skupa objavljeni su u zborniku Glazbeni barok u Hrvatskoj (Osor: OGV, 1989). Kako je, dakle, Stip evi ubrzo stekao ugled ozbiljnog i marljivog istra iva a, bile su mu dodijeljivane stipendije zahvaljuju i kojima je boravio je na studijskim putovanjima u Veneciji i Rimu (1987.), Grazu (1992.), Firenzi (1994.), Parizu (1995.), a kolsku godinu 1996/97. zahvaljuju i stipendiji fondacije Fulbright proveo je kao visiting scholar na Yale University (New Haven) u SAD. Od 1999. prihva en je kao fellow u institutu Villa I Tatti u Firenzi (The Harvard University Center for Italian Renaissance Studies), a od 2006. sura uje s Centre d’études Supérieures de la Renaissance u Toursu. Od 1994. lan je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (reizabran 2004).Do sada objavljenih ezdesetak znanstvenih radova, me u kojima trinaest knjiga i dvadesetak notnih izdanja, svjedo e izuzetnu znanstvenu znati elju, upornost i discipliniranost u istra ivanjima i nerijetko znatnu sre u u pronala enju vrijednih notnih rukopisa i dokumenata kojima Stip evi nadogra uje mozaik prvenstveno hrvatske glazbene povijesti 16.,17. i 18. stolje a. S takvim je rezultatima rada, osobito nakon smrti svojega mentora i najzaslu nijeg promicatelja hrvatske starije glazbe, akademika Lovre upanovi a ( ibenik, 1925. – Zagreb, 2004.), upravo Stip evi zauzeo najistaknutije mjesto me u suradnicima Vara dinskih baroknih ve eri. Tradicija prvih suvremenih izvedbi djela hrvatske kasnorenesansne i barokne glazbe je u Vara dinu nastavljena i po tome festival i dalje zauzima sredi nje mjesto u afirmaciji zaboravljenih a novootkrivenih djela hrvatske glazbene ba tine. Pojavljivanjem s