Zdravstvene te ko e i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju kolu

Iako normativni doga aj, prelazak iz osnovne u srednju kolu mo e biti stresan. Intenzivnije manifestacije stresa (npr. psihosomatske i emocionalne te ko e) mogu ometati osnovnu zada u u enika, odnosno, uspje no svladavanje kolskoga gradiva. Osnovni cilj istra ivanja bio je utvrditi u estalost i perzistenciju psihosomatskih i emocionalnih te ko a tijekom prvog razreda srednje kole, ovisno o vrsti programa i spolu sudionika. Istra ivanje je bilo longitudinalno: u prvome je mjerenju sudjelovalo 308 u enika, u drugome 291 u enik, a longitudinalni podaci prikupljeni su od njih 266. Sudionici su ispitani: Upitnikom psihosomatskih simptoma (Vuli -Prtori , 2005), upitnikom CORE-YP (Twigg i sur., 2009) te Ljestvicom podru ja zabrinutosti (Kozjak Miki , 2011). Rezultati su obra eni analizom varijance mje ovitoga dizajna. Izra enije te ko e ima 15% do 17% sudionika. Psihosomatske te ko e bla e su i smanjuju se s vremenom, dok su emocionalne te ko e e e i perzistiraju tijekom itavoga prvog razreda. U estalost je te ko a povezana sa spolom i vrstom kole. Djevojke i u enici iz gimnazija imaju u estalije te ko e, a za u estalost emocionalnih te ko a zna ajna je i interakcija ovih varijabli (mladi i iz gimnazija ne razlikuju se statisti ki zna ajno od djevojaka). Najve i su izvor zabrinutosti i stresa tijekom itavoga prvog razreda akademski zahtjevi. Dobiveni se rezultati mogu objasniti u okviru Transakcijskoga modela stresa, kao i Tripartitnog modela emocija. U svrhu je prevencije potrebno raditi ranu trija u u enika koji imaju psihosomatske i/ili emocionalne te ko e tijekom prilagodbe, te senzibilizirati nastavnike i roditelje za uo avanje i adekvatan pristup takvim u enicima, to su prakti ne implikacije istra ivanja.