Doprinos percepcije roditeljskog pona anja, rizi nosti bra e/sestara i vr njaka te internaliziranih problema dru tveno neprihvatljivom pona anju mladi a

Jedan je od najzna ajnijih prediktora daljnjeg razvoja rizi nog i dru tveno neprihvatljivog pona anja dob njegova prvog javljanja, a koristi se kao temelj poznate taksonomije koja razlikuje mlade s kasnim i ranim javljanjem takva pona anja. Cilj je ovoga istra ivanja bio provjeriti doprinose razli itih initelja rizika za pojavu neprihvatljivog pona anja u skupinama mladih kod kojih je ono razli ito izra eno i u funkciji dobi prvoga javljanja toga pona anja. initelji su rizika definirani u obiteljskim odnosima (rizi nost bra e i sestara), roditeljskog pona anja, obilje ja pona anja i do ivljavanja samoga maloljetnika, obilje ja vr nja ke skupine (percepcija rizi nosti vr njaka i vr nja kog utjecaja) te kao kolski (ne)uspjeh. Istra ivanje je provedeno sa 661 mladi em, u enicima zavr nih razreda srednjih kola u Osijeku i Zagrebu. Podijeljeni su u tri skupine: skupinu s niskom razinom dru tveno neprihvatljivog pona anja (N=227), skupinu s kasnim (N=231) i skupinu s ranim javljanjem (N=203) neprihvatljivog pona anja. Analize su pokazale da odabrani prediktori najbolje obja njavaju dru tveno neprihvatljivo pona anje u mladi a kod kojih se ono rano pojavilo. Pokazali su se zna ajni doprinosi obilje ja pona anja i do ivljavanja, osobito subskale problema mi ljenja, kao i zna ajni doprinosi vr nja koga utjecaja i rizi nosti vr njaka. Suprotno ranijim istra ivanjima do ivljaj roditeljskoga pona anja slabo doprinosi obja njenju dru tveno neprihvatljivog pona anja.