Uloga formalne strukture i izvedbene zahtjevnosti glazbenoga djela kod upam ivanja notnoga teksta: studija slu aja

Glazbena umjetnost predstavlja bogatu domenu pogodnu za istra ivanje umije a izvo enja. Sviranje glazbenog instrumenta jedna je od slo enijih motori kih vje tina koja, da bi bila u potpunosti u inkovita, neizostavno uklju uje aktivaciju kognitivnih procesa poput percepcije, pa nje i pam enja. U domeni klasi nog pijanizma obi aj je koncertni program izvoditi napamet to iziskuje namjerno ili cilju usmjereno memoriranje, odnosno kodiranje notnog teksta u dugoro no pam enje. Dok vje baju, glazbenici donose odluke o na inu strukturiranja vlastitog vje banja i stoga snimke vje banja ekspertnih glazbenika omogu uju indirektan pogled na kognitivne procese odgovorne za usvajanje glazbenih djela. Pijanistica, studentica tre e godine Muzi ke akademije Zagreb, podru ni odsjek Rijeka, snimila je svoje vje banje Preludija i fuge u e-molu Johanna Sebastiana Bacha (Dobro temperirani klavir, 1. svezak, BWV 855). Prikupljeni su podaci transkribirani i analizirani s ciljem utvr ivanja dimenzija na kojima je ispitanica temeljila svoje vje banje. Ciljevi su ovog istra ivanja bili ispitati povezanost koli ine vje banja s formalnom strukturom glazbenog djela te s definiranim tehni ki zahtjevnim taktovima kroz tri faze vje banja Preludija i fuge. Rezultati su provedenoga istra ivanja pokazali kako je ispitanica vje banje Preludija i fuge temeljila na formalnoj strukturi stavaka po ev i od prve faze vje banja, s tim da se povezanost zapo injanja i strukturalno va nih taktova pove avala s napredovanjem vje banja. Nadalje, rezultati su ovog istra ivanja pokazali kako je ispitanica u prvim fazama vje banja e e repetirala tehni ki zahtjevne taktove, to se smanjivalo kroz faze. Poput eksperata u drugim domenama ispitanica, koja ulazi u kategoriju ekspertnih pijanista, posvetila se opse nom uvje bavanju zadanih djela oslanjaju i se pritom na formalnu strukturu neovisno o razli itim glazbenim oblicima stavaka.