Krizno komuniciranje i mediji: izvje？tavanje tiska o minskim nesre？ama

Sa？etak Minski problem u Republici Hrvatskoj je kriza fizi？ke naravi koja zahtjeva komuniciranje prema razli？itim javnostima. Zbog ljudskih i gospodarskih gubitaka u mnogobrojnim dramati？nim incidentima nakon Domovinskoga rata, a i prije toga, minske nesre？e, prema definicijama teorije kriznog komuniciranja (Banks, 2005) poprimaju razmjere dru？tvene i gospodarske katastrofe. Kada se dogodi minska nesre？a izvje？tavanje je izuzetno va？an eti？ki, moralni i dru？tveni problem s aspekta struke koja organizira protuminsko djelovanje i s aspekta novinara. U tome iznimno veliku ulogu imaju slu？be za odnose s javno？？u, ali bi njihov rad, da bi mediji u？inkovito obavljali svoju dru？tvenu odgovornost morao biti kontinuiran kako za vrijeme krize, tako i prije i poslije (Novak, 2001). Ovaj rad donosi kvantitativnu analizu ？lanaka o minskim nesre？ama koji su objavljeni u dnevnim novi-nama u razdoblju od po？etka 2007. do kraja 2008. godine, njih n=85. Analizom su obuhva？ene novine prema nacionalnom i regionalnom dosegu, ukupno 4 s nacio？nalnim i 6 s regionalnim. Cilj istra？ivanja je bio prikupiti podatke o na？inu na koji se prati minski problem, a na temelju trajnosti zanimanja, za temu, opremljenosti ？lanaka, kori？tenju izvora i navo？enju imena ？rtava. Svrha je da se time pridonese kreiranju slu？be za odnose s javno？？u u komuniciranju s medijima u kriznim situacijama na primjeru minskih nesre？a. Rezultati analize pokazali su da se izvje？tavanje o minskim nesre？ama vezuje uz incident, traje jedna ili dva dana, a nakon toga zanimanje za doga？aj i minski problem opada. Oko polovica svih napisa ne navodi izvor informacija ili je izvor anoniman. Grafi？ka oprema je skromna i neatraktivna i uglavnom se odnosi na op？enite fotografije s mjesta minske nesre？e. Identitet minske ？rtve se naj？e？？e otkriva. Na temelju istra？ivanja se zaklju？uje da je potrebno organizirano i stru？no ja？anje suradnje izme？u struke koja se bavi protuminskim djelovanjem i medija kako bi se omogu？ilo u？inkovitije ？irenje i dostupnost razli？itih sadr？aja, a ne samo rutinsko izvje？tavanje o nesre？i. To bi se pozitivno odrazilo na komunikacijske vrijednosti tiska u promociji sigurnog pona？？anja u okru？enju zaga？enom minama