Za？tita privatnosti, intelektualno vlasni？tvo i elektroni？ko poslovanje kao pokazatelji eti？nosti on line medija u Hrvatskoj

Sa？etak Internet kao novo medijsko okru？enje pred novinare i medije postavlja nove eti？ke izazove (privatnost, elektroni？ko poslovanje, neposrednost, manipuliranje fotografijama i plagiranje, intelektualno vlasni？tvo, objavljivanje nadopunjuju？ih materijala i korisni？ko novinarstvo kod online medija) za koje jo？ uvijek ne postoje op？e prihva？eni eti？ki standardi. Naime, ne zna se ？to bi to bilo eti？ki prihvatljivo, a ？to ne. Zbog toga me？unarodne organizacije novinskih izdava？a i online novinara nastoje utvrditi pravila koja ？e regulirati tu problematiku. U toj regulativi predvodi nekoliko organizacija poput America Society of Magazine Editors, Online Journalism Review, Online News Association te Poynter Institute. Radom je istra？eno kako hrvatski online mediji ？tite privatnost svojih korisnika, kr？e li intelektualno vlasni？tvo drugih medija, kako posluju, odnosno, je li poslovanje jednako onom klasi？nih medija te mogu？nosti pogre？ke zbog brzine objave novosti. Za potrebe istra？ivanja kori？tena je metoda analize tekstualnog sadr？aja (novosti). Utvr？eno je kako hrvatski online mediji ne po？tuju privatnost korisnika, iako ona zabrinjava sve vi？e korisnika Interneta. ？ak 89% tajno koristi kola？i？e, a izjavu o za？titi privatnosti sadr？i samo 23% analiziranih medija. Hrvatski online mediji komercijalne sadr？aje objavljuju zajedno sa novinarskim. Istra？ivanjem je utvr？eno kako 85% online medija koji imaju banere ne sadr？e oznaku da se radi o oglasu. Sli？no, 61% online medija u Hrvatskoj poveznicama na po？etnoj stranici povezuju komercijalne sadr？aje. ？ak 55% sadr？aja hrvatskih online mediji nije originalno, a intelektualno vlasni？tvo je upitno kod 44% sadr？aja medija. S druge strane, online mediji koji proizvode vlastiti sadr？aj ne preuzimaju tu？i. S aspekta vremena objave i mogu？nosti pogre？ke utvr？eno je kako je sadr？aj hrvatskih online medija zastario. Od ukupnog analiziranog sadr？aja 60% je starije od jednog dana, a 32% nije mogu？e utvrditi kad je objavljeno ili je starije od sedam dana. To smanjuje mogu？nost pogre？ke, ali i pokazuje da hrvatski online mediji nisu iskoristili najva？niju karakteristiku koju im nudi novo medijsko okru？enje – neposrednost