Zlatni danci Jagode Truhelke – primjer kroatocentri？noga kulturnoga imaginarija

Sa？etak Poticaj radu misao je autora Povijesti hrvatske dje？je knji？evnosti (M. Crnkovi？a i D. Te？ak) kako su nagla？eno hrvatstvo i religioznost Truhelkina djela bili lo？a preporuka u razdoblju obiju Jugoslavija za njegovo uvr？tavanje u slu？benu lektiru te kako su njezina djela bila vrlo ？esto vrednovana na izvanknji？evnoj osnovi. Na tome tragu interpretira se autori？ina autobiografska trilogija Zlatni danci u kojoj se razabiru dominantni motivi i narativi koji svojom u？estalo？？u pripoma？u u rekonstrukciji i tuma？enju njezina kulturnoga imaginarija, koji mo？emo atribuirati kroatocentri？nim. Taj imaginarij autorica signalizira razli？itim postupcima: Ani？inim didaktiziranim patriotskim ？tiradama“ nau？enima u ？koli, opisom u？itelji？ine ？kole i salona, dje？jom igrom bitke kod Sigeta (Hrvati nasuprot Turcima) te ispovije？？u drvosje？e ？or？a (Hrvata iz Istre) i njegovim znakovitim sudjelovanjem u Vi？koj bitci. Va？an je i element prostora koji, osim ？to ima integracijsku ulogu, postaje va？nim pokazateljem kulturne samoidentifikacije. Analiza implicira kako imaginarij Zlatnih danaka ne reprezentira samo njihovu autoricu, ve？, u stanovitoj mjeri, i vrijednosti zajednice kojoj pripada