Andrija ？tampar i Institut za higijenu (medicinu) rada, sada Institut za medicinska istra？ivanja i medicinu rada

Sa？etak U uvodu se isti？e da su se u 2008. godini preklopile dvije va？ne, me？usobno povezane, obljetnice. Prije 120 godina ro？en je Andrija ？tampar. Te je godine ujedno i 50. godi？njica njegove smrti. U 2008. navr？ilo se 60 godina djelovanja Instituta za higijenu rada (sada Institut za medicinska istra？ivanja i medicinu rada), koji je na prijedlog tada？njeg predsjednika JAZU Andrije ？tampara osnovan zaklju？kom Skup？tine Akademije odr？ane 27. prosinca 1947. U prvom dijelu teksta sa？et je ？tamparov bogat ？ivotni put: od ro？enja 1. rujna 1888. u Drenovcu kod Slavonskog Broda, gimnazijskih dana u Vinkovcima, studija medicine u Be？u. Ve？ kao studenta medicine ？tampara su zanimali problemi zdravstvenog prosvje？ivanja naroda, zalagao se za socijalizaciju medicine i unapre？enje javnog zdravstva. Idealima koje je formulirao u studentskim danima ？tampar je ostao vjeran tijekom ？itavoga kasnijeg ？ivota. Nakon ？to je radio jedno vrijeme kao lije？nik (Karlovac, Nova Gradi？ka) te bio mobiliziran u vrijeme I. svjetskog rata, nakon zavr？etka rata slijedi zna？ajan dio njegove aktivnosti na funkciji na？elnika Higijenskog odjela u Ministarstvu narodnog zdravlja novostvorene dr？ave. Slijedom svojeg ideolo？kog programa koji je defi nirao, ？tampar je utemeljio zdravstvenu slu？bu u onda？njoj Jugoslaviji, pokrenuo je i omogu？io izgradnju brojnih javnozdravstvenih i higijenskih ustanova, pripremio dono？enje potrebnih zakonskih propisa i omogu？io usavr？avanje i specijalizacije velikom broju lije？nika u razli？itim medicinskim disciplinama. Uvo？enjem ？estojanuraske diktature kralja Aleksandra bio je prekinut ？tamparov rad u Ministarstvu narodnog zdravlja. U svibnju 1931. ？tampar je umirovljen. Slijedi vrlo va？no razdoblje ？tamparove aktivnosti kao eksperta u zdravstvenoj organizaciji Dru？tva naroda, s vi？egodi？njim djelovanjem izvan na？e zemlje. U tom se dijelu posebno izdvajaju njegovi boravci u Kini gdje je pomagao kineskim vlastima u organizaciji i izgra？ivanju javne zdravstvene slu？be. U prolje？e 1939. nakon povratka u zemlju, potvr？en je ？tamparov izbor za profesora higijene i socijalne medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (iniciran jo？ 1931.). Njegove aktivnosti, u to vrijeme usmjerene na unapre？enje medicinske nastave, prekinuo je II. svjetski rat. ？tampara je uhitila njema？ka policija i odveden je u Graz gdje je najprije u zatvoru, a zatim u internaciji proveo sve vrijeme do kraja rata. U svibnju 1945. vra？a se u Zagreb i ponovno preuzima du？nost profesora higijene i socijalne medicine te funkciju direktora ？kole narodnog zdravlja. U ？kolskoj godini 1945/46. ？tampar