|
- 2009
Prikaz medijanog ?ivca ultrazvukom visoke rezolucije u zdravih ispitanikaKeywords: Medijani ?ivac - patofiziologija, Medijani ?ivac - ultrazvuk, Sindrom karpalnog kanala - dijagnostika, Sindrom karpalnog kanala - patofiziologija Abstract: Sa?etak Iako su elektroneuro- i elektromiografija jo? uvijek vode?e dijagnosti?ke metode u ispitivanju funkcije perifernih ?ivaca, one ne pru?aju informacije o njihovoj morfologiji. Cilj studije bio je procijeniti prikladnost visokorezolucijske ultrasonografije u slikovnom prikazivanju medijanog ?ivca u asimptomatskih dobrovoljaca. U studiji je sudjelovalo 25 asimptomatskih dobrovoljaca u dobi od 21 do 47 godina. Na ure?aju Aloka Prosound Alpha 10 Premier (sonda 13 MHz) izmjerene su obostrano slijede?e dimenzije medijanog ?ivca (razina os pisiforme): povr?ina presjeka (CSA, cross-sectional area), opseg, du?i i kraci promjer, te je izra?unat omjer stje?njenja (FR flattening ratio). Izmjerena je visina ispitanika, utvr?ena dominantnost ruke, kao i prosje?no vrijeme koje ispitanici provedu na dan rade?i za ra?unalom (mogu? ?imbenik za kompresiju ?ivca u dominantnoj ruci). Prosje?na CSA medijanog ?ivca bila je 9.70 mm2 (raspon 5-15 mm2, standardna devijacija od 2.25 mm2). Srednji omjer stje?njenja (du?i promjer/kra?i promjer) bio je 4.04, raspona od 2.16 do 6.08. Srednja visina ispitanika bila je 172.72 cm i samo je jedan ispitanik bio ljevak, dok je ostalima (96%) desna ruka bila dominantna. Prosje?no vrijeme rada za ra?unalom na dan (ukupni prosjek 3,2 h/dan) nije koreliralo s CSA ili FR dominantne ruke. Nadalje, u jednog je ispitanika na?en podvojeni medijani ?ivac (n. medianus bifidus), dok se u dvoje ispitanika prikazala anomalna arterija koja prati medijani ?ivac (a. mediana). Sonografski prikaz visoke rezolucije omogu?uje utvr?ivanje razli?itih morfolo?kih karakteristika medijanog ?ivca, uklju?uju?i njegove razli?ite dimenzije i eho arhitekturu. Uz to, ultrazvu?ni prikaz je izrazito prikladan (dostupan, brz, relativno jeftin i neinvazivan) kao metoda procjene morfologije perifernog ?iv?evlja i mo?e se stoga rabiti u svrhu pove?anja dijagnosti?ke sigurnosti
|