%0 Journal Article
%T £¿to s preferencijskim glasovanjem? Iskustvo Austrije
%A Vujovi£¿
%A Zlatko J.
%J -
%D 2018
%R 10.20901/an.15.03
%X Sa£¿etak Autor razmatra politi£¿ke u£¿inke kompleksnoga izbornog sustava Austrije na strana£¿ki sustav te na zakonodavnu i izvr£¿nu vlast. Reformom izbornog zakonodavstva u Drugoj Republici uvedeni su preferencijsko glasovanje i zatvorene neblokirane liste pa su bira£¿i dobili pravo da jedan preferencijski glas dadu kandidatu na listi za koju su glasovali. No to nije zna£¿ajnije pridonijelo personalizaciji izbora i politi£¿kog predstavni£¿tva. U gotovo tridesetogodi£¿njem razdoblju (1959-1990) samo je jedan kandidat izabran u parlament zahvaljuju£¿i preferencijskim glasovima bira£¿a, a i poslije je to polazilo za rukom rijetkima. Autor smatra da poku£¿aji personalizacije izbora i politi£¿kog predstavni£¿tva nisu uspjeli zato £¿to su u izborni sustav ugra£¿eni instituti i mehanizmi koji to nedostatno poti£¿u: opcijsko preferencijsko glasovanje, visoka kvota preferencijskih glasova koja je potrebna za izbor kandidata, "tehni£¿ke" te£¿ko£¿e u primjeni preferencijskog glasovanja na pokrajinskoj razini, ali nevoljkost bira£¿a da ih prevladaju. Tome treba dodati centralizirane i ekskluzivne postupke selekcije kandidata za parlamentarne izbore u politi£¿kim strankama u kojima klju£¿nu ulogu imaju strana£¿ka vodstva, £¿to kandidate poti£¿e da daju prednost strana£¿koj, a ne osobnoj izbornoj kampanji
%K Austrija
%K izborni sustav
%K preferencijsko glasovanje
%K personalizacija izbora i politi£¿kog predstavni£¿tva
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=315502