%0 Journal Article
%T Vla£¿ki statuti i njihova usporedba s povlasticama ma£¿arskih hajduka
%A Heka
%A Ladislav
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Ustrojavanjem Vojne krajine (Vojna granica, njema£¿ki Milit£¿rgrenze) u Hrvatskoj i Ugarskoj u slu£¿bu Habsburgovaca su kao grani£¿ari stupili mnogi biv£¿i kmetovi, sto£¿ari nomadi i izbjeglice iz podru£¿ja pod Osmanlijama. Me£¿u njima su se izdvajali Vlasi i hajduci koji su u 17. stolje£¿u dobili povlastice (Vla£¿ke statute i hajdu£¿ke privilegije) i postali privilegirani slojevi dru£¿tva. Vlasi doseljeni s Balkana donijeli su sa sobom svoje obi£¿ajno pravo, zadrugu kao staru slavensku dru£¿tveno-ekonomsku zajednicu, knezove i svoju samoupravu te sudstvo, odnosno vojvode kao vojne zapovjednike. Habsburgovci su im uz to dali porezne i ine povlastice, a zauzvrat su Vlasi kao grani£¿ari nadzirali va£¿nije putove, planinske tjesnace, osiguravali putnike i prijevoz tereta. Kasnije su austrijski vojni zapovjednici uvidjeli kako je neizbje£¿no sagraditi i tvr£¿ave u Vojnoj krajini. Prvi je sagra£¿en Karlovac 1581. godine. Kod njegova nastanjivanja je naseljenicima obe£¿ano nasljedno vlasni£¿tvo nad zemlji£¿tem i ku£¿ama, odr£¿avanje dva sajma godi£¿nje i jedan tr£¿i£¿ni dan tjedno. Be£¿ki dvor je na taj na£¿in ostvario nekoliko ciljeva: jeftinu vojsku za obranu granica, grupiranje grani£¿ara unutar jednoga £¿vrsto zatvorenoga prostora, prikupljanje svih nov£¿anih sredstava na jednomu mjestu i ustrojavanje sredi£¿njih institucija i centraliziranoga vojnopoliti£¿koga poretka. Grani£¿ari su bili vezani uz ovaj poredak putem prava na zemlji£¿te i osobnu slobodu te darovanu im samoupravu. Zato su kralju bili beskrajno odani te ih je mogao koristiti ne samo u borbama protiv Turaka, nego i u unutarnjim sukobima, kod ustanaka seljaka ili plemi£¿a. Ugarski hajduci su bili sli£¿noga socijalnoga podrijetla kao i hrvatski grani£¿ari, a uklju£¿ivanjem u regularnu vojsku (u 16. stolje£¿u) legaliziran je njihov poseban dru£¿tveni status. Od tada se naziv hajduk uglavnom odnosio na ma£¿arsko pje£¿a£¿tvo nastalo iz redova seljaka. Za razliku od Vlaha koji su povlastice dobijali od Habsburgovaca, hajduci su ih primali od feudalnih gospodara (knez Bo£¿kai im je darovao naselja i kolektivno plemstvo unutar njih), ali i od Osmanlija (1608. godine su im nadvojvoda Matija i budimski pa£¿a zajedni£¿kom izjavom potvrdili povlastice koje su dobili od kneza Bocskaija) te od Habsburgovaca (nare£¿ene privilegije im je potvrdio car i kralj Ferdinand III.). U ovom radu analiziramo Vla£¿ke statute i povlastice hajduka, kao i poku£¿aje hrvatskoga i ugarskoga plemstva da grani£¿are pot£¿ine pod svoju vlast
%K Vojna krajina
%K Vlasi
%K hajduci
%K Statuta Valachorum
%K povlastice hajdu£¿kih gradova
%K nastojanja hrvatskoga i ugarskoga plemstva za pot£¿injavanjem grani£¿ara pod njihovu vlast
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=325891