%0 Journal Article
%T Analiza reaktivnog djelovanja bankovnog sustava EU-a kroz najavu izmjene prudencijalnog regulatornog okvira u funkciji o£¿uvanja financijske stabilnosti
%A Klinac
%A Ivica
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Uspostava nadnacionalnih autoriteta regulacije banaka izravno je pridonijela boljem razumijevanju pona£¿anja i utjecaja bankovnog sektora na ekonomske tokove u cjelini. Institucionalna povezanost nacionalnih regulatornih tijela u kontekstu globalizacijskih odnosa pridonosi £¿eljenoj standardizaciji podataka koji su temelj za svaku validnu ekonomsku analizu. Napose, tr£¿i£¿na disciplina kao upori£¿te suvremene regulacije reducira prostor neprozirnosti bankovne tvrtke, dok s druge strane dostupnost relevantnih baza podataka £¿iri horizonte modelskog pristupa analize bankovnog sektora. Dominacija istog sektora kao izvora eksternog financiranja na zajedni£¿kom europskom tr£¿i£¿tu ishodi£¿te je tra£¿enja rje£¿enja izlaska iz stagnacijskih pritisaka na gospodarska kretanja. Dinami£¿nost kauzalnih ekonomskih odnosa name£¿e potrebu sve ve£¿e pouzdanosti u izvore podataka, stoga reprezentativnost uzorka ne samo da usmjerava pojedino istra£¿ivanje ve£¿ i determinira spoznajni proces. Analiza javno dostupnih podataka bankovnih tvrtki suvremenim ekonometrijskim alatima svakako je velik iskorak u poku£¿aju uspostave jasnog i transparentnog metodolo£¿kog okvira monitoringa reaktivnog djelovanja bankarskog sektora na nu£¿nu promjenu regulatornih uvjeta u funkciji postkriznog pokretanja kreditnog ciklusa. Model empirijske analize uskla£¿ivanja bankarskog sektora s novim kapitalnim zahtjevima ovim £¿e se radom testirati na uzorku od 35 bankovnih grupacija koje posluju na podru£¿ju EU-a za razdoblje od 2000. do 2016. godine, odabranih po veli£¿ini aktive. Analizom panel modela izvr£¿en je odabir dinami£¿kog panela generaliziranom metodom momenata (engl. Generalized Method of Moments ¨C GMM) jednim korakom. Rezultati istra£¿ivanja dali su dokaze da najava pove£¿anja regulatornog kapitala utje£¿e na rast ukupnih bankovnih aktiva odnosno dolazi do zna£¿ajnog porasta udjela bezrizi£¿nih aktiva u imovini banaka, dok s druge strane dolazi do kreditne kontrakcije koja olak£¿ava zadovoljenje regulatornih zahtjeva. Kona£¿no, upravlja£¿ke strukture preko neto kamatne mar£¿e kao instrumenta kreditno-depozitne politike, realociraju vlastita i tu£¿a sredstva u funkciji o£¿uvanja likvidnosti i solventnosti banke u cjelini
%K bankovni sustav
%K prudencijalna regulacija
%K kapitalni zahtjevi
%K dinami£¿ki paneli
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=322285