%0 Journal Article
%T PRAVO NA SAMOODRE£¿ENJE NARODA U SVJETLU ME£¿UNARODNOPRAVNIH PITANJA I DISOLUCIJE SFRJ
%A Maru£¿i£¿
%A Bartul
%J -
%D 2017
%R 10.32728/studpol/2017.06.01.03
%X Sa£¿etak Pravo na samoodre£¿enje naroda jedno je od najspornijih pojmova u me£¿unarodnome javnom pravu. Jednako tako, taj je pojam ne samo pravni ve£¿ i filozofski, politolo£¿ki, sociolo£¿ki i povla£¿i za sobom razna pitanja i reperkusije. Zbog toga se njegovoj analizi treba pristupiti detaljno, postupno i interdisciplinarno kako bi se sagledali razni va£¿ni aspekti toga pojma koji dovode do odgovora na pitanje je li samoodre£¿enje naroda princip ili pravo i koga se ti£¿e, je li to pravo jus cogens de facto i de iure ili je uvjetovano i ograni£¿eno drugim pravilima suvremenoga me£¿unarodnopravog poretka. Tu se prije svega misli na kogentnu zabranu naru£¿avanja teritorijalnoga integriteta postoje£¿ih dr£¿ava te ugro£¿avanja me£¿unarodnoga mira i stabilnosti proklamiranih jo£¿ u Povelji Ujedinjenih naroda. To povla£¿i za sobom razmatranje na£¿ela uti possidetis i njegovih korijena i obveznosti primjene, jednako kao i secesije kao naj£¿e£¿£¿e posljedice afirmativnoga ostvarivanja prava na samoodre£¿enje naroda. Tako£¿er se na to nadovezuje i pitanje disolucije dr£¿ava, naj£¿e£¿£¿e federalnih, za koju se treba proanalizirati ima li ona materijalne razlike s obzirom na secesiju koja tako£¿er nije izrijekom ni dopu£¿tena ni zabranjena. Autor sve te povezane pojave i pojmove interpretira kroz nama najbli£¿e poznat slu£¿aj, i dalje nedavnoga, raspada biv£¿e Jugoslavije koja je bila moderni presedan za federalne dr£¿ave, a ima odjeka i u aktualnim zbivanjima poput onih u Ukrajini i £¿panjolskoj. Da bi se imao jo£¿ potpuniji dojam o povezanosti prava, politike i raznih interesa, progovara se i o konstitutivnosti naroda, manjinama i njihovim pravima na osnovi raznih dokumenata i mi£¿ljenja teoreti£¿ara te i o dr£¿avotvornosti i dr£¿avnom priznanju za koje jednako tako nema konsenzusa o tome je li ono konstitutivni ili deklaratorni akt tre£¿ih dr£¿ava i me£¿unarodne zajednice. Da bi se izbjegao najgori mogu£¿i scenarij, a to je onaj prihva£¿anja pravnoga £¿statusa quo¡°, treba kroz otvoreno raspravljanje i davanje prijedloga de lege ferenda precizirati pravnu problematiku kako se ne bi politi£¿kim i javnim diverzijama ili distrakcijama prikrivali interesi koji su ili suprotni duhu Ujedinjenih naroda ili su, s druge strane, legitimno suprotstavljeni jedni drugima
%K pravo na samoodre£¿enje naroda
%K raspad SFRJ
%K uti possidetis i secesija
%K politi£¿ka filozofija
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=292432