%0 Journal Article
%T UTJECAJ EKONOMSKIH INTEGRACIJA NA VANJSKOTRGOVINSKU RAZMJENU: SLU？AJ ZONA SLOBODNE TRGOVINE BiH&EFTA
%A Mahmutovi？
%A Hasan
%A Merdi？
%A Alem
%A Omerika
%A Haris
%J -
%D 2017
%X Sa？etak Cilj ovog rada je sistematizacija teorijskih dostignu？a u analizi efekata ekonomskih integracija na vanjskotrgovinsku razmjenu zemalja u？esnica integracije, te empirijska analiza efekata zone slobodne trgovine Bosne i Hercegovine sa ？lanicama EFTA. Teorijski, ekonomska integracija odnosno liberalizacija trgovine ne mora rezultirati pozitivnim efektima. Pozitivne efekte mo？e o？ekivati zemlja koja je konkurentski pripremljena za liberalizaciju. Bosna i Hercegovina kontinuirano pove？ava stepen liberalizacije trgovine (CEFTA, SSP, zona slobodne trgovine sa EFTA), kako bi se adekvatno konkurentski pripremila za ？lanstvo u Evropskoj uniji, ？to joj je strate？ko opredjeljenje. Rezultati provedene analize u ovom radu pokazuju da obim trgovinske razmjene BiH kontinuirano raste i da se kontinuirano pove？ava pokrivenost uvoza izvozom, ali je to jo？ uvijek nedovoljno, obzirom da je taj procenat u 2016. godini iznosio 58,3 %. Liberalizacijom trgovine BiH nastoji pove？ati izvoz, otvoriti prostor za plasman proizvoda za inostrana tr？i？ta, ali je u slu？aju zone slobodne trgovine sa EFTA ostvarila negativne efekte integracije. U prilog tome ide ？injenica da 2 godine poslije stupanja na snagu liberalizacije trgovine sa EFTA nije ostvaren saldo trgovinske razmjene koji je bio u godini prije pristupanja. Ukupan suficit u razmjeni sa ？lanicama EFTA se smanjio, ？to zna？i da je liberalizacija rezultirala ve？im uvozom iz EFTA u odnosu na izvoz. U razmjeni sa ？vicarskom i Norve？kom smanjen je suficit, a u razmjeni sa Lihten？tajnom i Islandom su ostvarena pozitivna kretanja (smanjen deficit u razmjeni sa Lihten？tajnom i pove？an suficit u razmjeni sa Islandom)
%K BiH
%K EFTA
%K liberalizacija trgovine
%K trgovinski suficit
%K trgovinski deficit
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=299189