%0 Journal Article
%T Intertemporalna odr£¿ivost teku£¿eg ra£¿una platne bilance u prisutnosti strukturnih lomova
%A Fabris
%A Nikola
%A Jak£¿i£¿
%A Miomir
%A Je£¿i£¿
%A Milutin
%J -
%D 2018
%R 10.18045/zbefri.2018.2.413
%X Sa£¿etak Istra£¿ivali smo hipotezu o odr£¿ivosti bilanci teku£¿eg ra£¿una u £¿e£¿koj, Ma£¿arskoj, Poljskoj i Srbiji. Na£¿a motivacija za ovo istra£¿ivanje proizlazi iz nedostatka koje smo uo£¿ili u sli£¿nim studijama koje obuhva£¿aju ove zemlje u promatranom razdoblju. Ovo je va£¿no za analizu posljedica recentne globalne krize. Osnova za istra£¿ivanje mo£¿e se na£¿i u Hakkio & Rush (1991.) i Husted (1992.). Me£¿utim, u ovom smo radu koristili razli£¿ite metodolo£¿ke alate s ciljem uklju£¿ivanja mogu£¿nosti strukturnih lomova. Ideja vodilja bila je empirijski testirati odr£¿ivost teku£¿eg ra£¿una platne bilance kroz koncept kointegracije izme£¿u izvoza i uvoza. U posljednjim desetlje£¿ima postignut je zna£¿ajan napredak u ekonometrijskom modeliranju, £¿to je pokazalo da zaklju£¿ci izvedeni iz standardnih testova mogu biti nepouzdani u prisutnosti strukturnih lomova. Cilj je provjeriti tu hipotezu primjenom novih pristupa. Testovi jedini£¿nog korijena primijenjeni su na promatrane varijable. Nakon toga je upotrijebljen Gregory-Hansen pristup kako bi se ispitalo postojanje kointegracije. Kona£¿no, procijenili smo kointegracijske vektore. Glavni nalaz istra£¿iva£¿ke studije je da u svim promatranim zemljama postoji neki oblik odr£¿ivosti teku£¿eg ra£¿una platne bilance. U £¿e£¿koj i Ma£¿arskoj stupanj odr£¿ivosti teku£¿eg ra£¿una je ve£¿i, dok je u Poljskoj i Srbiji ni£¿i. Stoga, kreatori politike moraju zna£¿ajno pobolj£¿ati konkurentnost s ciljem odr£¿avanja vanjske stabilnosti. Ovaj rad pro£¿iruje postoje£¿u literaturu, budu£¿i da se koriste novi metodolo£¿ki okviri i analizirane su nove zemlje ili novi vremenski periodi
%K teku£¿i ra£¿un
%K intertemporalni pristup
%K strukturni lomovi
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312087