%0 Journal Article
%T Zlo£¿in iz mr£¿nje u praksi Europskog suda za ljudska prava
%A Bo£¿njak
%A Marko
%A Grgi£¿ Boulais
%A Aida
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Iako ni Europska konvencija za ljudska prava u svojem tekstu, a ni Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u svojim presudama ne sadr£¿e definiciju £¿zlo£¿ina iz mr£¿nje¡°, on bi se mogao definirati kao nasilje motivirano rasizmom, ksenofobijom, vjerskom nesno£¿ljivo£¿£¿u, predrasudom utemeljenom na invaliditetu ili posebnim potrebama pojedinca, njegovu rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji ili nekoj drugoj diskriminiraju£¿oj osnovi. S obzirom na to da zlo£¿in iz mr£¿nje utje£¿e ne samo na izravnu £¿rtvu ve£¿ i na dru£¿tvo u cjelini, ESLJP je razvio bogatu praksu u predmetima koji se odnose na pritu£¿be diskriminatornog nasilja u kojima je pojasnio postojanje i opseg pozitivnih obveza dr£¿ava potpisnica Konvencije u £¿itavom nizu okolnosti, uklju£¿uju£¿i i potrebu poduzimanja pozitivnih mjera kako bi se za£¿titile £¿rtve takva nasilja. Ovaj £¿lanak predstavlja opseg tih pozitivnih obveza kroz prakti£¿ne primjere u raznim domenama u kojima su nastali, i to konkretno u predmetima rasne nesno£¿ljivosti, nasilja prema £¿enama, nasilja utemeljenog na razlozima seksualne orijentacije, vjeroispovijedi i politi£¿kog mi£¿ljenja
%K Europski sud za ljudska prava
%K zlo£¿in iz mr£¿nje
%K u£¿inkovita istraga
%K diskriminacija
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=338594