%0 Journal Article
%T Kasnoanti£¿ko visoko obrazovanje i njegova propedeutika
%A Pranji£¿
%A Marko
%J -
%D 2018
%X Sa£¿etak Usprkos sve ve£¿oj dominaciji kr£¿£¿anskoga vi£¿enja obrazovanja u kasnoj antici, time ne i£¿£¿ezava ni ono £¿to su namrle gr£¿ka i rimska starodrevnost. Ono nastavlja neku vrstu su£¿ivota s novom obrazovnom paradigmom. £¿tovi£¿e, i dalje se profilira i etablira, £¿to je osobito vidljivo iz strukture visokoga obrazovanja kao i onoga £¿to mu je prethodilo na ni£¿oj razini stjecanja obrazovnih znanja i vje£¿tina. Pritom vrlo va£¿nu ulogu imaju carski zahvati u obrazovanje osnivanjem visoko£¿kolskih katedri razli£¿itih filozofskih struja kao i retorike na gr£¿kom govornom i utjecajnom podru£¿ju te pravnih sadr£¿aja koji su vi£¿e svojstveni rimskoj anti£¿koj tradiciji. Svemu tome prethodi stjecanje propedeuti£¿kih spoznaja uobli£¿enih kroz ¡°ephebeiju¡±, tj. obrazovanje efeba, odnosno ¡°enkyklios paideia¡± (¡°£¿¦Ã¦Ê£¿¦Ê¦Ë¦É¦Ï£¿ ¦Ð¦Á¦É¦Ä¦Å£¿¦Á¡±) ili ¡°enkuklios paideusis¡± (¡°£¿¦Ã¦Ê£¿¦Ê¦Ë¦É¦Ï£¿ ¦Ð¦Á£¿¦Ä¦Å¦Ô¦Ò¦É£¿¡±) kao svojevrsni obrazovni kurikul svojstven tom uzrastu u£¿enika. Sve se to odrazilo na visoko obrazovanje, koje je imalo vrlo sli£¿nu okosnicu, ali i djelomi£¿na odstupanja koja je mogu£¿e i£¿£¿itati iz pojedina£¿nih slika visokoga obrazovanja koje su nam dostupne preko ovdje egzemplarno navedenih autora kao £¿to su Libanije, Eunapije, Proherez, Hipatija, Boecije pojedini sofisti, odnosno sam Platon
%K propedeutika
%K kasnoanti£¿ko obrazovanje
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=301823