%0 Journal Article
%T Sintakti£¿ke i morfolo£¿ke osobine atributnih odnosnih re£¿enica koje utje£¿u na uspje£¿nost njihove proizvodnje
%A Hr£¿ica
%A Gordana
%A Mohari£¿
%A Tihana
%J -
%D 2019
%R 10.31299/log.9.2.4
%X Sa£¿etak Usvajanje odnosnih re£¿enica, koje su me£¿u najslo£¿enijim re£¿eni£¿nim strukturama, prekretnica je u dje£¿jem jezi£¿nom razvoju, £¿to ih £¿ini predmetom mnogih istra£¿ivanja. Posebno su se, unutar razli£¿itih teorijskih struja, prou£¿avale atributne odnosne re£¿enice (pregled, primjerice, Arnon 2011). Sve one isti£¿u vi£¿e £¿imbenika koji utje£¿u na sposobnost ovladavanja ovim strukturama. Vjerojatno je najva£¿niji prou£¿avani £¿imbenik vrsta atributnih odnosnih re£¿enica, s obzirom na ulogu odnosne zamjenice u re£¿enici. Ova se razlika unutar generativisti£¿kih teorija obja£¿njava sintakti£¿kim pomakom, koji se mo£¿e dogoditi iz subjektnog ili objektnog polo£¿aja. Brojna istra£¿ivanja tipolo£¿ki razli£¿itih jezika pokazuju da je za usvajanje i obradu lak£¿i pomak iz subjekta. Me£¿ujezi£¿na istra£¿ivanja isti£¿u i ozna£¿avanje roda odnosne zamjenice i imenica, koji se, posebice u morfolo£¿ki bogatijim jezicima, pokazao vrlo zna£¿ajnim £¿imbenikom (npr. Belleti i sur. 2012.; Stavrakaki i sur. 2015). Ovim se radom £¿eljelo istra£¿iti - utje£¿u li i na koji na£¿in sintakti£¿ki pomak i morfolo£¿ka oznaka roda na proizvodnju atributnih odnosnih re£¿enica i u hrvatskom jeziku. Pretpostavljalo se da £¿e rezultati i£¿i u prilog lak£¿oj proizvodnji re£¿enica s pomakom iz subjekta, te re£¿enica s razlikom u rodu imenica. U istra£¿ivanju je sudjelovalo 301 dijete starosti 2;0-7;05 godina. Zadatak je bio prema modelu proizvesti 14 umetnutih atributnih odnosnih re£¿enica. Podaci su prikupljani u sklopu predstandardizacijskog ispitivanja za test jezi£¿nog razumijevanja i proizvodnje Nova Reynell razvojna jezi£¿na ljestvica ¨C NRDLS-HR (Kuva£¿ Kraljevi£¿ i sur. 2019; izdava£¿: Naklada Slap). Odnosne re£¿enice s pomakom iz subjekta, djeca su proizvodila zna£¿ajno bolje od odnosnih re£¿enica s pomakom iz objekta. Re£¿enice u kojima se rod imenskih rije£¿i razlikovao, djeca su proizvodila zna£¿ajno bolje od onih koje su £¿inile imenice jednakog roda. Rezultati omogu£¿uju bolje razumijevanje sintakti£¿kih i morfolo£¿kih £¿imbenika, koji utje£¿u na dje£¿ju sposobnost proizvodnje tih slo£¿enih struktura i daju smjernice za budu£¿a istra£¿ivanja atributnih odnosnih re£¿enica u hrvatskom jeziku
%K odnosna re£¿enica
%K jezi£¿na proizvodnja
%K sintakti£¿ki pomak
%K morfolo£¿ko ozna£¿avanje
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=340812