%0 Journal Article
%T Posredni utjecaj Vije£ża Europe na Europsku uniju u svjetlu obiteljskopravnih vrijednosti
%A Hrabar
%A Dubravka
%J -
%D 2019
%R 10.32984/gapzh.10.1.7
%X Sa£żetak £żlanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji mo£że se promatrati u smislu pro£żirenja pravnih u£żinaka europske ste£żevine i na posredan na£żin. Naime, u svjetlu £żinjenice da su sve dr£żave £żlanice Europske unije ujedno i £żlanice Vije£ża Europe dr£żavama se name£żu odre£żeni standardi preko ratifikacije dokumenata Vije£ża Europe, a takav je primjer Konvencija Vije£ża Europe o sprje£żavanju i borbi protiv nasilja nad £żenama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija). Promjene u smjeru sve ve£że liberalizacije i umanjenja zna£żenja nacionalnih obiteljskih prava vidljive su i u najnovijim odlukama Suda Europske unije koji u tuma£żenju europskoga prava prednost daje na£żelu slobode kretanja i zabrane diskriminacije. Usprkos opetovanom pozivanju na ustavne vrijednosti dr£żava £żlanica i na duhovne i moralne vrijednosti kao zajedni£żku ba£żtinu, £żini se da one i£ż£żezavaju i da postaje upitnim £żto £żini europske vrijednosti. Zbog nametanja novih standarda i kriterija prosudbe europski sudovi imaju bitnu ulogu stvarati svojim presedanima Europu novih vrijednosti, usprkos £żinjenici £żto one kao takve ne postoje ni u svijesti dr£żava £żlanica ni u njihovim ustavima. Nametanje novih pravila £żodozgoĦ° jezgrovito je i jasno, £żtovi£że, vi£że nije nimalo zakrabuljeno. Primjer Istanbulske konvencije koju je Republika Hrvatska ratificirala nedavno pokazuje da je sudbina javnih poredaka europskih nacionalnih dr£żava upitna kao i njihove vrijednosti koje su suprotne rodu kao pojmu koji je u njoj prvi put javno obznanjen. U trenutku kad je ratificira i sama Europska unija, postavlja se pitanje ho£że li to biti proboj prema poni£żtavanju gesla £żjedinstvo u razli£żitostiĦ° stvaranjem £żjedinstva jednoumljaĦ°. Jesu li u radu spomenute odluke Suda Europske unije korekcije nacionalnih obiteljskih zakonodavstava i derogiranje njihova javnog poretka te istodobno smanjenje suverenosti dr£żava £żlanica Europske unije usprkos na£żelu dodijeljenih ovlasti? £żini se da se mo£że zaklju£żiti da Europska unija uz pomo£ż Vije£ża Europe i dvaju sudova odustaje od harmonizacije i hrli prema unifikaciji obiteljskoga prava zadiru£żi tako u temeljne europske, pa i nacionalne vrijednosti, napu£żtaju£żi razli£żitost kao bogatstvo
%K Europska unija
%K Vije£że Europe
%K ustavne vrijednosti
%K europsko pravo
%K obiteljsko pravo
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=325246