%0 Journal Article
%T £¿emu nas neuronauka ne mo£¿e nau£¿iti o umu?
%A Juri£¿
%A Andrija
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Autor u radu nastoji da uka£¿e na polo£¿aj neuroznanosti u filozofiji uma, domet i metodu njenog istra£¿ivanja. Neuroznanost se u ovom radu koristi kao labav termin za ozna£¿avanje prirodoznanstvenog, objektivnog i empirijskog istra£¿ivanja i pristupa svesti iz perspektive tre£¿eg lica. Problem je ovakvog pristupa svesti £¿to implicira da ona ima objektivnu definiciju i intersubjektivne kriterije i da je u celosti objektivni fenomen. Posledica ovih preduvjerenja je eliminacija subjektivnog aspekta svesti iz njene problematike koji je prema nekim autorima sama su£¿tina svesti. Taj pristup vodi ili u eliminacijski redukcionizam ili bihejviorizam, tj. sagledavanje ispoljavanja svesti. Neki od glavnih problema na koje £¿e neuroznanost morati da odgovori, ukoliko namerava objasniti svest po sebi, su: modeliranje subjekta i subjektivnosti, subjektivni do£¿ivljaj, fenomenalna i kvalitativna svojstva mentalnih stanja, what-is-it-likeness, ta£¿ku gledi£¿ta i dr. Kao najve£¿i ontolo£¿ki problem pokaza£¿e se obja£¿njenje mehanizama kojim nesvesni procesi proizvode svesna stanja, a kao najve£¿i epistemolo£¿ki: kako je mogu£¿a objektivna znanost o subjektivnom
%K neuroznanost
%K filozofija uma
%K svest
%K bihejviorizam
%K subjekt
%K what-is-it-likeness.
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=338182