%0 Journal Article
%T Spektralni potpisi (endmemberi) nekih £¿umskih vrsta u Republici Hrvatskoj
%A An£¿i£¿
%A Mario
%A Baji£¿
%A Milan
%A Gajski
%A Dubravko
%A Koli£¿
%A Jelena
%A Krtali£¿
%A Andrija
%A Pernar
%A Renata
%A Seletkovi£¿
%A Ante
%J -
%D 2020
%R 10.31298/sl.144.3-4.1
%X Sa£¿etak Svi objekti reflektiraju, apsorbiraju ili emitiraju elektromagnetsko zra£¿enje ovisno o sastavu, stvaraju£¿i jedinstvene uzorke koje zovemo spektralni potpisi ili endmemberi. £¿isti spektralni uzorci definiraju se u idealnim terenskim ili laboratorijskim uvjetima, gdje je spektar refleksije dobiven uporabom spektroradiometra fokusiranog na jednu povr£¿inu. Prema istra£¿ivanjima, ve£¿ina spektralno £¿istih uzoraka odnosi se na istra£¿ivanja minerala. Spektralni potpisi vegetacije, za razliku od spektralnih potpisa minerala, su dinami£¿ni (u spektralnoj, prostornoj i vremenskoj rezoluciji), znatno zahtjevniji za prikupljanje i dokumentiranje, te ih treba s oprezom ugraditi u spektralne knji£¿nice. Postoji nekoliko spektralnih knj£¿nica (ve£¿ih i manjih) koje su organizirane po poglavljima, a sastoje se od uzoraka koji imaju dovoljan broj analiza i dokumentaciju za utvr£¿ivanje kvalitete spektra. U ovome istra£¿ivanju izdvojeni su spektralni potpisi za nekoliko vrsta u Hrvatskoj: hrast lu£¿njak (Quercus robur L.), obi£¿nu bukvu (Fagus sylvatica L.), obi£¿nu jelu (Abies alba Mill.), obi£¿nu smreku (Picea abies L.), bijelu imelu (Viscum album L. ssp. Abietis (Weisb.)) i £¿utu imelu (Loranthus europaeus Jacq.). Svrha istra£¿ivanja je bila uspostaviti spektralnu knji£¿nicu za budu£¿a istra£¿ivanja primjene hiperspektralnih skenera pri detekciji vrsta drve£¿a. Za prikupljanje spektralnih potpisa kori£¿ten je hiperspektralni linijski skener ImSpector V9, koji snima vidljivi i bli£¿i infracrveni dio spektra od 430 do 900 nm. Osim njega kori£¿ten je i senzor sun£¿evog zra£¿enja FODIS, kako bi dobili prosje£¿nu vrijednost sun£¿eve insolacije u trenutku snimanja. Snimanje je provedeno u kontroliranim uvjetima. Uzorci su postavljeni na kru£¿nu podlogu sa nazna£¿enom podjelom za svakih 45 stupnjeva to£¿no u centru opti£¿ke osi skenera, te su rotirani kru£¿no. Spektralne snimke su zatim obra£¿ivane u softveru ImageJ gdje su izdvojeni podaci za daljnju analizu. Nakon obra£¿una srednjih vrijednosti po vrstama napravljene su usporedbe izme£¿u vrsta. Dobiveni rezultati pokazali su preklapanja u vidljivom dijelu spektra, dok u bli£¿em infracrvenom dijelu spektra vrste diferenciraju jedna od druge, odnosno rezultati pokazuju kako postoji razlika izme£¿u spektralnih krivulja uzoraka. Provedenim istra£¿ivanjem definirani su postupci uzimanja uzoraka i dobiveni spektralni potpisi za istra£¿ivane vrste (endmemberi). Spektralni potpisi postali su dio spektralne knji£¿nice, a najzna£¿ajniji rezultat istra£¿ivanja je mogu£¿nost primjene za detekciju vrsta na hiperspektralnim snimkama
%K spektralni potpisi (endmemberi)
%K hrast lu£¿njak
%K obi£¿na bukva
%K obi£¿na jela
%K obi£¿na smreka
%K bijela imela
%K £¿uta imela
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345105