%0 Journal Article
%T Prvi ulovi <i>Xylosandrus germanus<b> </b></i>(Blandford, 1894) u naletno-barijernim klopkama i porast populacije u nizinskim hrastovim sastojinama Hrvatske
%A Franjevi£¿
%A Milivoj
%A Hra£¿ovec
%A Boris
%A £¿iki£¿
%A Zoran
%J -
%D 2019
%R 10.31298/sl.143.5-6.2
%X Sa£¿etak U prvom desetlje£¿u 21. stolje£¿a u hrvatskim nizinskim hrastovim sastojinama proveden je niz istra£¿ivanja vezanih uz integriranu za£¿titu hrastove oblovine. U sredi£¿tu ovih istra£¿ivanja bila je olfaktorna manipulacija doma£¿im vrstama iz rodova Trypodendron i Xyleborus uz uporabu naletno-barijernih klopki kompletiranih s atraktantima (lineatin, ETOH, GLV, Domowit-Trypowit D£¿). Tijekom ovih eksperimenata u ulovima naletno-barijernih klopi, pojavila se nova vrsta za hrastove nizinske sastojine u Hrvatskoj Xylosandrus germanus. Pojava vrste Xylosandrus germanus u ulovima naletno barijernih klopki prvi puta je zabilje£¿ena u dijelu terenskih eksperimenta (2009. godine), a ulovi u naletno-barijernim klopkamasu bili su u porastu ostatak perioda provedenih istra£¿ivanja. Tijekom 2011. godine fenologija potkornjaka drva£¿a nizinskih hrastovih sastojina provedena je od sije£¿nja do po£¿etka lipnja. U ovom periodu zabilje£¿ena je i pra£¿ena fenologija £¿est vrsta potkornjaka drva£¿a, od kojih je T. signatum bio najbrojniji, a invazivna strana vrsta X. germanus je bio drugi po brojnosti tijekom ovog opa£¿anja, iako prisutan u ulovima naletno barijernih klopki 2011 godine. Iako je ekonomski zna£¿aj X. germanus malen, ovo je vrsta koja je prisutna u Europi 65 godina. Postoje zabilje£¿eni slu£¿ajevi iz £¿vicarske 1995. g. kada je X. germanus napao 20 000 m3 smreke i jele u regiji Jura. S ekolo£¿kog gledi£¿ta, glavna zabrinutost je da X. germanus postaje jedan od najbrojnijih potkornjaka na podru£¿jima u kojima se etablirao, ali bez dokaza o negativnom utjecaju na autohtone vrste. Iako se smatra da X. germanus ima potencijal negativno utjecati na lokalno nestajanje autohtonih vrsta i biolo£¿ku raznolikost (Henin and Versteirt 2004; Bouget and Noblecourt 2005). Istra£¿ivanja u Belgiji pokazuju da postoji preklapanje ekolo£¿kih ni£¿a X. germanus sa nekoliko autohtonih vrsta (Henin and Versteirt 2004). U Sjevernoj Americi , X. germanus je jedan od ekonomski najva£¿nijih negativnih £¿imbenika u rasadnicima. Neki autori navode da postoji izvjesna razina fiziolo£¿kog stresa koja nije uo£¿ljiva, ali stabla ipak emitiraju stresom generirane atraktivne tvari koje privla£¿e potkornjake tijekom rojenja. X. germanus se smatra £¿tetnikom koji napada fiziolo£¿ki oslabljena stabla pod stresom, ali neka istra£¿ivanja pokazuju da napada i naizgled zdrava stabla. Prisutnost i brojnost X. germanus u Hrvatskoj jo£¿ treba biti dodatno istra£¿ena, jer se ovaj polifagni £¿tetnik uspje£¿no razvija na velikom broju vrsta lista£¿a i £¿etinja£¿a. X. germanus isto mo£¿e biti i vektor za odre£¿ene uzro£¿nike bolesti i naj£¿e£¿£¿e se
%K potkornjaci drva£¿i
%K integrirana za£¿tita hrastove oblovine
%K CEN EN 1316-1
%K FSC
%K invazivna strana vrsta
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=322942