%0 Journal Article
%T Od reformne do alternativne pedagogije: poku£¿aji druga£¿ije £¿kole u Hrvatskoj u 20. stolje£¿u
%A Batini£¿
%A £¿tefka
%A Radeka
%A Igor
%J -
%D 2017
%X Sa£¿etak Modernizacijski procesi na svim razinama koji su se odra£¿avali na svakodnevni £¿ivot i bili glavnim uzrocima reforme £¿ivota, dru£¿tvenih, kulturnih i pedago£¿kih pokreta europskog fin de si¨¨clea reflektirali su se i na Hrvatsku, osobito na njezina urbana podru£¿ja. Europska je reformna pedagogija sa svojim glavnim predstavnicima i koncepcijama, barem na informativnoj razini, dopirala do hrvatskih u£¿itelja. Za£¿etnici reformne pedagogije u Hrvatskoj su zagreba£¿ki u£¿itelji Vjekoslav Ko£¿£¿evi£¿ i Ivan Toma£¿i£¿. Njihova reformska nastojanja manifestirala su se u istupima protiv herbartovske pedagogije, u prikupljanju iskustava i spoznaja o reformnim pedago£¿kim pokretima u srednjoeuropskim zemljama i njihovoj implementaciji u vlastitu pedago£¿ku praksu te u poku£¿ajima organiziranog promicanja ideja reformne pedagogije kroz Hrvatsko dru£¿tvo za unapre£¿enje uzgoja i £¿asopis Preporod. Brojni su u£¿itelji i u£¿iteljice oslu£¿kivali puls po£¿etka £¿stolje£¿a djeteta¡° i diskretno prilago£¿avali svoju pedago£¿ku praksu novom duhu. Nakon Prvoga svjetskog rata ¨C u novoj dr£¿avnoj zajednici Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevini Jugoslaviji) ¨C hrvatski su se u£¿itelji anga£¿irali na podru£¿ju prakti£¿ne £¿kolske reforme odnosno didakti£¿ko-metodi£¿ke obnove, koja je zna£¿ila nastavak procesa zapo£¿etog prije Prvoga svjetskog rata. Radna £¿kola kao glavni cilj didakti£¿ko-metodi£¿ke obnove postala je tridesetih godina 20. stolje£¿a i slu£¿beno pedago£¿ko usmjerenje, pod sna£¿nim uplivom prosvjetne politike i ideologije onda£¿nje jugoslavenske dr£¿ave. Funkciju u£¿iteljskih ferijalnih te£¿ajeva radne £¿kole, kao modela stru£¿nog usavr£¿avanja u£¿itelja za novu £¿kolu, od sredine tridesetih preuzimaju dr£¿avne ogledne £¿kole. Glavni predstavnici pokreta radne £¿kole u Hrvatskoj bili su: Ante Defran£¿eski, Josip Demarin, Mate Demarin, Salih Ljubun£¿i£¿, Marijan Markovac, Zlatko £¿poljar, Stjepan Zaninovi£¿ i drugi. Tijekom dva me£¿uratna desetlje£¿a u Hrvatskoj se profiliraju akademski obrazovani pedagozi, teoreti£¿ari koji su se bavili klju£¿nim pitanjima pedagogije kao (duhovno)znanstvene ili filozofijske discipline i istodobno odr£¿avali vezu s aktualnom pedago£¿kom zbiljom i kriti£¿ki upozoravali na neke negativne pojave u praksi nove £¿kole: Stjepan Mati£¿evi£¿, Pavao Vuk-Pavlovi£¿, Stjepan Pataki, Vladimir Petz i drugi. Refleksije reformne pedagogije zamjetne su i u ostalim sferama odgojno-obrazovnog rada kao £¿to su: obrazovanje odraslih, zdravstveno prosvje£¿ivanje, socijalna skrb i za£¿tita djece, organizacije djece i mladih, suradnja roditeljskog doma i £¿kole te razli£¿iti oblici kulturnog i
%K reformna pedagogija
%K alternativna pedagogija
%K £¿kola
%K Hrvatska
%K 20. stolje£¿e
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=280017