%0 Journal Article
%T Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na Balkanskoj migracijskoj ruti
%A Bobi£¿
%A Mirjana
%A £¿anti£¿
%A Danica
%J -
%D 2018
%X Sa£¿etak U radu se polazi od pretpostavke da je najnovija Balkanska migracijska kriza konstruirana kao sigurnosna prijetnja zemljama EU i njenim gra£¿anima, dok se sigurnost ljudi koji bje£¿e od rata, gladi, sukoba, demografskih i ekolo£¿kih pritisaka(iz Afrike i Bliskog Istoka) stavlja u drugi plan i prebacuje na razinu nevladinog sektora, humanitarnih organizacija i privatnih osoba. Zanemaruje se ogromna cijena ugro£¿avanja ljudske sigurnosti osoba u pokretu (porast smrtnosti, £¿irenje mre£¿e krijum£¿ara, ilegalnih ulazaka, trgovine ljudima, itd). Prisilna imobilnost uslijed nemogu£¿nosti prelaska granice u zemljama tranzita povezana je s brojnim socijalnim problemima, u uvjetima nespremnosti za pove£¿ani priljev, prihvat i zbrinjavanje, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Srbija se od po£¿etka migrantske krize zauzela za ¡°refugee friendly¡± politiku, koja podrazumijeva odgovoran, humanitarni pristup. Me£¿utim, promjena politi£¿kog diskursa o migracijskim tokovima u vezi sa otvaranjem pojedinih poglavlja u vezi sa pridru£¿ivanju EU uvjetovala je zaokret ka sigurnosnoj poziciji, odnosno usvajanje diskursa koji sve £¿e£¿£¿e poprimaju alarmisti£¿ku konotaciju. Zbog svega navedenog, u radu £¿e se ukazati na polo£¿aj migranata i tra£¿itelja azila u Srbiji, kao i na (ne)spremnost dr£¿ave da odgovori na rastu£¿e izazove u pogledu njihovog prihvata i za£¿tite, prije svega nakon o£¿ujka 2016. godine i slu£¿benog zatvaranja Balkanske rute
%K sigurnost
%K migranti
%K Balkanska migracijska ruta
%K Srbija
%K imobilnost
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=308715