%0 Journal Article %T DOPRINOS SJEDINJENIH AMERI£¿KIH DR£¿AVA UNIFIKACIJI ME£¿UNARODNOG TRANSPORTNOG PRAVA %A Bodul %A Dejan %A Vukovi£¿ %A Ante %J - %D 2013 %X Sa£¿etak U radu se poku£¿ava odgovoriti na pitanje koliko su Sjedinjene Ameri£¿ke Dr£¿ave, kroz stoljetnu povijest me£¿unarodnih konvencija iz transportnog prava (po£¿ev£¿i od Konvencije o me£¿unarodnom prijevozu robe £¿eljeznicom, Bern, 1890. ¨C CIM) zaista doprinosile unifikaciji me£¿unarodnog prijevoznog prava. Prvi me£¿unarodni ugovor globalnog zna£¿enja koji je SAD ratificirao bila je Me£¿unarodna konvencija za izjedna£¿avanje nekih pravila o teretnici, 1924. (Haa£¿ka pravila, 1924.) o prijevozu tereta morem ¨C stupila na snagu 2. lipnja 1931., dok je posljednja konvencija koju je potvrdio bila Konvencija o ujedna£¿avanju odre£¿enih pravila za me£¿unarodni zra£¿ni prijevoz iz Montreala, 1999. (Montrealska konvencija, 1999.) ¨C stupila na snagu 4. studenoga 2003. Dodatna specifi£¿nost ove zra£¿ne Konvencije, zapravo zamjene za dugovje£¿nu Var£¿avsku konvenciju iz 1929. je u tomu £¿to ona jedina u jednom ugovoru ure£¿uje prijevoz putnika i njihove prtljage kao i tereta, a £¿to konvencije iz drugih grana prijevoza ne £¿ine, nego imaju poseban ugovor za prijevoz putnika i njihove prtljage, a poseban za prijevoz tereta. U razdoblju izme£¿u Haa£¿kih pravila, 1924. te Montrealske konvencije, 1999. (75 godina), niti prije, a niti nakon toga, Sjedinjene Ameri£¿ke Dr£¿ave nisu pokazivale pretjeran interes za unifikaciju me£¿unarodnog transportnog prava cestom, £¿eljeznicom i unutarnjim vodama (jezera, rijeke, kanali). Jedan od glavnih razloga vidimo i u tome £¿to kopnene konvencije imaju prije svega regionalno, a manje univerzalno zna£¿enje pa stoga nisu posebno zanimljive SAD-u. Na temelju provedenog istra£¿ivanja zaklju£¿uje se da nema pravila u pona£¿anju SAD-a u dono£¿enju pojedinih konvencija (me£¿unarodnih ugovora) iz podru£¿ja me£¿unarodnog prijevoza putnika i njihove prtljage te stvari. Dodatnu potvrdu ove teze pronalazimo u doprinosu SAD-a u odnosu na Rotterdamska pravila, 2009. iz pomorskog transporta tereta koja unato£¿ velikim o£¿ekivanjima jo£¿ uvijek nisu stupila na snagu, jer najvi£¿e nedostaje ratifikacija globalno najja£¿e gospodarske i brodarske sile svijeta (bila je me£¿u potpisnicima 23. rujna 2009. u Rotterdamu pod okriljem Ujedinjenih naroda). Treba li razlog nepredvidljivosti tra£¿iti i u vrlo slo£¿enom postupku ratifikacije me£¿unarodnih ugovora u SAD-u koji, ako su ratificirani, postaju federalni izvor prava (engl. federal law) s vi£¿om pravnom snagom od propisa pojedine savezne dr£¿ave (engl. state law)? Mo£¿e se stoga govoriti o tomu da zakonodavstvo Sjedinjenih Ameri£¿kih Dr£¿ava prihva£¿a samo najbolje od ostatka svijeta. Jednako tako, u pona£¿anju SAD-a pronalazimo i nacionalni ponos jer %K unifikacija %K transport %K SAD %K Rotterdamska pravila %K postupak ratifikacije u SAD-u %U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=152758